Ministar odbrane Bosne i Hercegovine Zukan Helez odbio je dati saglasnost za slijetanje vojnog aviona Mađarske na Aerodrom Banja Luka, u kojem je trebao doputovati mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto.

- Godinama unazad, mađarski premijer Viktor Orban i ministar Szijjarto pružaju otvorenu podršku bivšem predsjedniku administrativnog dijela BiH, RS, Miloradu Dodiku, u njegovim djelovanjima koja potkopavaju suverenitet, teritorijalni integritet i cjelovitost Bosne i Hercegovine – poručio je Helez.

Bez objašnjenja

Dodao je da Mađarska strana nije dostavila "nikakvo jasno objašnjenje zašto ministar vanjskih poslova dolazi baš vojnim avionom."

- Kao ministar odbrane BiH, moja dužnost je da štitim ustavni poredak, zakone i interese Bosne i Hercegovine. Zbog toga sam donio odluku da ne odobrim ovaj let, sve dok se ne osigura potpuna transparentnost i poštovanje naše države - izjavio je Helez.

Vojno-politički analitičar Nedžad Ahatović za Stav je kazao da Helezova odluka kojom zabranjuje slijetanje šefa mađarske diplomatije vojnim avionom u Bosnu i Hercegovinu zasniva se na jasno definiranim nadležnostima državnog nivoa u pogledu kontrole vojnih letova i upravljanja vojnim zračnim prostorom.

- To nije političko, nego proceduralno pitanje, koje zahtijeva prethodnu najavu, saglasnost i koordinaciju svih nadležnih institucija na nivou države. Reakcija Milorada Dodika, u kojoj on osporava ovlaštenja države nad aerodromom u Banjoj Luci i poručuje da "BiH nama ne treba", predstavlja kontinuitet političke retorike kojom se dovodi u pitanje ustavni poredak, državne nadležnosti i međunarodno-pravni subjektivitet Bosne i Hercegovine. Njegova tvrdnja da je riječ o "aerodromu Republike Srpske" zanemaruje činjenicu da međunarodni zračni prostor, posebno za vojne letove, isključivo reguliše država, te da entiteti nemaju ovlaštenje da samostalno odlučuju o vojnim ili diplomatskim aktivnostima stranih država – pojašnjava Ahatović.

Istovremeno, nastavlja dalje on, optuživanje državnih institucija za "pasjaluk" i politička dramatizacija slučaja nastoje predstaviti zakonito postupanje kao navodni napad na entitet, čime se dodatno produbljuju političke podjele.

- Ovakva retorika često prelazi u zagovaranje personalizovanih interpretacija vlasti u RS-u, nasuprot ustavno definisanom, složenom i koordiniranom sistemu države BiH. Suština problema ostaje ista: poštovanje zakonskih procedura i državnih nadležnosti ne može biti predmet dnevno-političke manipulacije, niti se smije podređivati trenutnim političkim simpatijama prema pojedinim međunarodnim akterima. To što Ustav BiH dozvoljava široku autonomiju sjeveroistočnom dijelu geografskog prostora Bosne i Hercegovine, ne znači da se ona može zloupotrebljavati za ostvarivanje saradnje sa Putinom i njegovim saveznicima u EU. Država Bosna i Hercegovina bi u dogledno vrijeme trebala u Parlamentarnoj skupštini BiH pokrenuti inicijativu za rješavanje pitanja uvođenja vrlo strogih zakonskih ograničavanja politizacije i zloupotrebe ustavnih nadležnosti entiteta. Država se mora zaštiti od ugrožavanja državnog suvereniteta – kategoričan je Ahatović.

Slučaj vojnih specijalaca

Helez je, podsjetimo, i 3. marta ove godine odbio dati saglasnost za prelet/slijetanje vojnog aviona iz Mađarske u Bosnu i Hercegovinu. Naveo je kako je saglasnost tražena za slijetanje vojnog aviona na aerodrom u Sarajevo, pa zatim na aerodrom u Banju Luku.

- Zašto je baš vojni avion trebao sletjeti na aerodrom u Banju Luku ostaje nejasno, ali u kontekstu dolaska 70 pripadnika specijalne antiterorističke jedinice MUP-a Mađarske kao podrška MUP-u RS, u ovom vremenu je svakako simptomatično – pojasnio je Helez.

Mađarski policajci, njih 40, u Bosnu i Hercegovinu su ušli kao civili, bez uniformi i bez oružja, saopćeno je iz Granične policije BiH 26. februara.

Bilo je to u vrijeme kada se iščekivalo da Sud Bosne i Hercegovine izrekne prvostepenu presudu Miloradu Dodiku, tadašnjem predsjedniku bh. entiteta Republika Srpska.

VSquare, mađarski Centar za istraživačko novinarstvo napisao je tada opširan tekst o tome kako su specijalne snage iz te zemlje stigle u BiH te bile spremne da "izvuku" predsjednika RS-a Milorada Dodika u slučaju osuđujuće presude.

- Krajem februara, mađarske specijalne policijske snage raspoređene su u Republiku Srpsku sa tajnim ciljem: da olakšaju brzo izručenje lidera bosanskih Srba Milorada Dodika u Mađarsku u slučaju da bosanski sud naredi njegovo trenutno hapšenje zbog njegovih separatističkih poteza, rekli su tada za portal VSquare više nezavisnih izvora upoznatih s operacijom.

- To se nije dogodilo, prvenstveno iz dva razloga. Prvo, iako je Dodik zaista osuđen na zatvorsku kaznu, nije uhapšen i dobio je priliku da se žali. Drugo, raspoređivanje i plan Mađarske su otkriveni vlastima koje pomno prate region. Pokriće za raspoređivanje Mađarske bila je zajednička vježba i obuka s lokalnom policijom – navodi se u tekstu.