“Povećanje životnog standarda građana je jedan od najvećih fokusa Vlade FBiH. Svjesni da je minimalna plata (406 KM) nedopustivo niska, naš rad smo bazirali na uspostavljanju pozitivnog ekonomskog trenda, odnosno ostvarivanju ekonomskog rasta. Trenutni ekonomski rast FBiH omogućava Vladi FBiH da poveća minimalnu platu na 700 KM i time ostvari porast od 72,4 posto. Očekujem da će oba doma Parlamenta FBiH hitno usvojiti Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o doprinosima i prateće zakone. Krajnje je vrijeme da minimalna plata iznosi 700 KM”, napisao je nedavno na Facebooku premijer Vlade Federacije Bosne i Hercegovine Fadil Novalić.
Ovom izjavom premijer Novalić ponovo je u fokus stavio pitanje minimalne plate o kojem se već godinama unazad raspravlja. Ostalo je nejasno kako Vlada FBiH planira povećavati minimalnu platu, hoće li to biti regulirano zakonskim rješenjima, jasno i precizno, ili je riječ o procjeni da će minimalna plata porasti na 700 KM ako se stvore povoljni zakonski uvjeti.
Novalić je naveo da je preduvjet za povećanje minimalne plate usvajanje novog Zakona o doprinosima i pratećih zakona. Podsjetimo, ovi zakoni već su nekoliko godina u proceduri, nekoliko su puta bili u Parlamentu Federacije BiH i vraćani Vladi. Do sada nije bilo volje da se usvoje ova zakonska rješenja, najčešće zbog činjenice da je Federalni parlament blokiran te usvajanje novih zakona teško prolazi. Podsjetimo, novim zakonom predviđeno je smanjenje poreskog opterećenja plata na 32,5 posto sa sadašnjih više od 40 posto. Time bi se smanjila cijena rada, što bi ostavilo poslodavcima dovoljno prostora da povećaju plate, pod pretpostavkom da će novac dati radnicima, a ne ostaviti sebi kao ekstra profit.
Ekonomista Admir Čavalić mišljenja je da rast minimalne plate treba procentualno pratiti ekonomski rast. Naravno, postoje i drugačija razmišljanja, poput mišljenja Sindikata, koji je prije izvjesnog vremena zahtijevao da se zakonski definira minimalna plata od 1.000 KM.
Da bi došlo do bilo kakvog povećanja plata, mišljenja je Čavalić, moraju se ispuniti dvije pretpostavke – jedna je da imamo ekonomski rast, a druga da imamo zakonski okvir koji poslodavcima daje prostor za povećanje plata. No, svejedno, treba imati na umu da minimalna plata u Federaciji BiH ne podrazumijeva topli obrok i naknadu za prijevoz, kao što je to slučaj u nekim zemljama okruženja, pa otuda treba prilikom poređenja uzeti i to u obzir. Također, treba uzeti u obzir i činjenicu da velika većina radnika u Federaciji BiH prima platu koja je u rasponu od 500 do 700 maraka, te da je najmanji broj radnika koji su u platnom razredu ispod 500 maraka.
Čavalić ističe da treba biti pažljiv u pogledu povećanja minimalne plate, jer ona se ne smije naglo i drastično povećavati. U tom slučaju dolazi do rasta nezaposlenosti, odnosno do velikog broja otkaza. Prema njegovim procjenama, naglo povećanje minimalne plate na 1.000 maraka, kako je to Sindikat tražio, povećalo bi broj nezaposlenih za 30 posto. Većina firmi koje isplaćuju minimalne plate jesu firme s pet-šest zaposlenih. Naglim povećanjem minimalne plate one bi bile prinuđene da otpuste, recimo, dva zaposlena, a ono troje radnika što bi zadržali još više bi opteretili.
“Obično, kada razmišljamo o povećanju plata, mislimo o 'BH Telecomu', 'Elektroprivredi'..., ali oni ionako imaju plate iznad prosjeka, treba da razmišljamo o onoj piljari koja ima jedno ili dvoje zaposlenih”, kaže Čavalić.
Jedna od nedoumica u pogledu minimalne plate jeste i to da li iznos mora biti definiran zakonski. Primjeri u svijetu su različiti. Recimo, neke razvijene zemlje nemaju definiranu minimalnu nadnicu, nego to prepuštaju tržištu. Njemačka, recimo, do prije nekoliko godina nije imala zakonski definiranu minimalnu satnicu. Ulaskom socijaldemokrata u saveznu vladu, na njihov zahtjev, to je definirano. S druge strane, Švicarci su prije nekoliko godina na referendumu odbili opciju da se minimalna satnica zakonski definira.
Vjerovatno će tehnološke promjene koje ulaze u ekonomiju, sve veći broj freelancera koji rade po nekoliko poslova u budućnosti potpuno obesmisliti zakonsko definiranje minimalne satnice, odnosno plate. No, dok se to ne desi, zakonski definiranom minimalnom platom treba zaštititi mali dio populacije koji je finansijski najugroženiji.
Predsjednik Upravnog odbora Udruženja poslodavaca Federacije BiH Adnan Smailbegović najavu premijera Fadila Novalića gleda kao na jednu vrstu pritiska na Federalni parlament da konačno, nakon nekoliko godina odugovlačenja i blokada, usvoji Zakon o doprinosima i prateće zakone, čime bi se otvorio prostor za povećanje plata, a time i minimalne plate.
“Mi u Udruženju poslodavaca imamo pozitivan stav o tom setu zakona, mada, da budemo otvoreni, ima i negativnih strana tih zakona, ali je pozitivnih neuporedivo više. Smatram da stopa od 32,5 posto, na koliko će biti smanjeno poresko opterećenje, može biti i niža, a da se opet ne ugroze javni prihodi, a dosta bi pomoglo u rasterećenju cijene rada”, kaže Smailbegović.
Usvoje li se ova zakonska rješenja, plate će sigurno porasti, i to ne zato što će zakon tjerati poslodavce da ih povećaju, nego zato što će ih na to natjerati tržište.
Ipak, on je mišljenja da je negativna strana zakona to što uopće ne donosi poresko rasterećenje na niskim platama, čak ih dodatno poreski opterećuje. Ali ne možemo biti fokusirani samo na niske plate, jer cilj cijelog društva jeste da imamo više plate, pa je stoga i ta negativna strana zakona lakše podnošljiva.
