Novi pronalasci fosila u južnoj Francuskoj mogli bi promijeniti kompletnu historiju ljudskog roda te do temelja pobiti teoriju evolucije Charlesa Darwina. Kako ističu istraživači, postoji mogućnost da su moderni ljudi zbrisali neandertalce ubrzo nakon dolaska iz Afrike, što znači da su potencijalno živjeli u isto vrijeme.
Otkriće dječijeg zuba i kamenog oružja u špilji u južnoj Francuskoj sugerira da je homo sapiens bio u zapadnoj Evropi prije oko 54.000 godina. To je nekoliko hiljada godina ranije nego što se mislilo, što ukazuje da su dvije vrste mogle koegzistirati duže vrijeme. Nalazi su otkriveni u špilji poznatoj kao Grotte Mandrin u dolini Rhone i to od stručnog tima predvođenog profesorom Ludovicom Slimakom s Univerziteta u Toulouseu. Bio je zapanjen kada je saznao da postoje dokazi o ranom modernom ljudskom naselju.
„Sada smo u mogućnosti pokazati da je homo sapiens stigao 12.000 godina prije nego što smo očekivali, a ovu populaciju su nakon toga zamijenile druge neandertalske populacije. I to doslovno prepisuje sve naše udžbenike historije.“
Neandertalci su se pojavili u Evropi prije 400.000 godina. Trenutna teorija sugerira da su izumrli prije oko 40.000 godina, nedugo nakon što je homo sapiens stigao na Stari kontinent iz Afrike. Ipak, novo otkriće sugerira da je naša vrsta stigla mnogo ranije i da su te dvije vrste mogle koegzistirati u Evropi više od 10.000 godina prije nego što su neandertalci izumrli.
Prema profesoru Chrisu Stringeru iz Prirodoslovnog muzeja u Londonu, ovo dovodi u pitanje sadašnje stajalište, a to je da je naša vrsta brzo nadvladala neandertalce.
„To nije bilo preuzimanje vlasti preko noći od modernih ljudi. Ponekad su neandertalci imali prednost, ponekad su moderni ljudi imali prednost, pa je to sve bila neka fina ravnoteža“, rekao je za BBC News.
Arheolozi su na jugu Francuske pronašli fosilne dokaze iz nekoliko slojeva. Što su kopali dublje, mogli su prodrijedi dublje u vrijeme. Najniži slojevi pokazivali su ostatke neandertalaca koji su to područje zauzimali oko 20.000 godina. Međutim, na njihovo potpuno iznenađenje, tim je pronašao zub djeteta u sloju koji datira 54.000 godina unazad, zajedno s nekim kamenim oružjem izrađenim na način koji nije bio povezan s neandertalcima.
Dokazi upućuju na to da je ova rana grupa ljudi živjela na tom mjestu relativno kratko, možda oko 2.000 godina, nakon čega je mjesto bilo nenaseljeno. Neandertalci se potom vraćaju, zauzimajući to mjesto još nekoliko hiljada godina, sve dok se moderni ljudi nisu vratili prije otprilike 44.000 godina.
„Moderni ljudi se pojavljuju nakratko, onda postoji jaz u kojem ih je možda klima poremetila te se tada neandertalci ponovno vraćaju“, rekao je Stringer.
Drugi ključni nalaz bila je povezanost kamenog oružja pronađenog u istom sloju zemlje i dječijeg zuba. Alati izrađeni na isti način pronađeni su na nekoliko drugih nalazišta – u dolini Rhone i također u Libanu, ali do sada naučnici nisu bili sigurni koja ih je vrsta napravila.
Neki od istraživača nagađaju da bi neki od manjih alata koji su pronađeni mogli biti vrhovi strelica. Ako se potvrdi, to bi bilo pravo otkriće – rana grupa modernih ljudi koristila je napredno oružje u vidu lukova i strijela, što je mogao biti način na koji je grupa u početku svladala neandertalce prije 54.000 godina. Ako je to bio slučaj, to je bila samo privremena prednost, jer su se neandertalci vratili.
Dakle, ako moderno oružje nije bilo dovoljno homo sapiensima da neandertalce odmah zbrišu, šta je to što nam je na kraju dalo prednost?
Naučnici su iznijeli mnoge ideje – našu sposobnost da proizvedemo umjetnost, mogućnost govora i razvijeniji mozak. Ipak, profesor Stringer vjeruje da je to zato što smo bili više organizirani.
„Bolje smo se povezivali, naše društvene grupe su bile veće, bolje smo pohranjivali znanje i gradili smo to znanje“, rekao je.
Istraživanje je objavljeno u časopisu Science Advances.