Ratovi se, kroz historiju, nisu previše promijenili. Od Troje do Mariupolja, uništavanje strateški važnog grada ima ogromnu simboličku vrijednost. Grad Mariupol na jugu Ukrajine danas je na rubu humanitarne katastrofe i mora biti potpuno evakuiran, rekao je danas njegov gradonačelnik Vadym Boichenko. Kazao je da je oko 160.000 civila zarobljeno u gradu bez struje. Grad je potpuno razrušen i tako je, nažalost, našao svoje mjesto na crnoj listi gradova uništenih u ratovima.
Tako je u 1939. Hitler odlučio uništiti Varšavu a poljska je prijestolnica kasnije doslovno ustala iz pepela. Dio historijske jezgre obnovljen je vjerno preslikavajući nacrte zgrada uništenih do 1944. godine. Tako je obnovljen i identitet jedne zemlje nakon ratne traume. Obnovljene zgrade je UNESCO proglasio mjestom svjetske baštine kao primjer gotovo potpune rekonstrukcije historijskog niza od 13. do 20. stoljeća.
Sarajevo je najveći grad mučenik u historiji svijeta jer je najduže bio pod opsadom a svaka zgarda iu glavnmiom gtradu Bosne i Hercegovine bila je oštećena ili srušena. Više od 30.000 zgrada je potpuno uništeno. Srpska opsada Sarajeva najduža je opsada nekog evropskog grada u modernoj historiji. Trajala je od 5. aprila 1992. do 29. februara 1996. godine. Ubijeno je 11200 građana Sarajeva.
Alepo se posljednji pridružio popisu gradova mučenika u modernoj hostoriji. Mučenik ne samo zato što je potpuno izbrisana kartografija koju je grad nekada imao, već i zbog ljudskih gubitaka. Ofanziva na grad počela je u julu 2012. i trajala je četiri duge godine i pet mjeseci, u kojima je grad doživio nekoliko uzastopnih opsada. Djelimično ili potpuno je uništena 33.521 zgrada.
Bombardovanje Guernice, grada u španskoj pokrajini Baskiji, prvo je nazvano urbicidom, što je savremeni izraz za označavanje nasilja nad gradovima. Tokom građanskog rata, njemačka legija Condor i talijanska avijacija ubili su između 120 i 300 civila, u gradu koji je brojao 5000 stanovnika. Za nešto više od tri sata na taj gradić od osam kvadratnih kilometara palo je na tone bombi koje su ubijale ljude okupljene tokom pazarnog dana.
Glavni grad Libana bio je glavna pozornica u kojoj se od 1975. do 1991. vodio rat između muslimanskih milicija, kršćanskih falangi i oružanih skupina Druza. U sukobu, u koji su bile uključene i Sirija i Izrael, poginulo je 150.000 ljudi. Uništeni su muzeji i nacionalna biblioteka kao i veliki hoteli.
UN su kazale da je glavni grad Čečenije "najrazrušeniji grad na Zemlji". U roku od šest godina Grozni je izdržao dva uzastopna rata (od 1994.-1996. i od 1999.-2009.). U drugom ratu u Čečeniji Vladimir Putin je osmislio vojnu strategiju, 'doktrinu Groznog' ili taktiku 'čišćenja' koju ruski čelnik sada koristi u Ukrajini. Taktika je pokrenuti teško bombardiranje tako da se užasnuto civilno stanovništvo natjera na bijeg.
Hirošima je u historiju ušla 6. avgusta 1945. u 8:15 ujutro kada je atomska bomba bačena iz aviona 'Enola Gay' eksplodirala 580 metara iznad grada. Eksplozija je uništila sve u radijusu od 1,6 kilometara i izazvala vatreno nevrijeme koje je dosezalo i do 11 km. Procjenjuje se da je umrlo između 70.000 i 80.000 ljudi koji su bili na tom području. Gotovo 70% gradskih zgrada je uništeno.
Njegov geografski položaj učinio je belgijski Leuven glavnim vojnim ciljem tokom većine evropskih sukoba iz prošlosti. Prvi svjetski rat bio iznimka. Grad je počeo gorjeti 25. kolovoza 1914. i stotine ljudi pobjeglo je u Bruxelles. Uništenje Leuvena nije se smatralo još jednim događajem u ratu, već frontalnim napadom na nenjemačku kulturu i civilizaciju.
Coventry, grad udaljen 150 kilometzara od Londona, bio je jedan od gradova koje su Nijemci najjače bombardirali u Drugom svjetskom ratu, zbog njegove industrijske važnosti za Ujedinjeno Kraljevstvo. U noći s 14. na 15. novembra 1940. napalo ga je oko 449 Luftwaffe bombardera i grad je gotovo potpuno uništen, a 500 ljudi je ubijeno, Nakon ove epizode, Joseph Goebbels je skobvao izraz 'coventrize', koji označava masovno i neselektivno bombardovanje gradova iz zraka.
Dresden, 'Firenca na Elbi' pretrpjela je četiri uzastopna saveznička zračna bombardovanja između 13. i 15. februara 1945. godine, unatoč činjenici da je njegova strateška i vojna vrijednost bila upitna, a Njemačka gotovo poražena. Historijsko središte grada je uništeno bombama i požarima, procjenjuje se da je ubijeno između 25.000 i 40.000 ljudi. Požari su bjesnili sedmicama a i danas se vod epolemike o tome je li bombardovanje Dresdena bio ratni zločin.