Dokumentarni film "Bratunac 1992. - Genocidna namjera", čije je snimanje počelo prije nekoliko dana, bez sumnje će biti pečat jednog vremena. Ovaj važan projekat, koji provode Ramiz Salkić i Avdo Huseinović, ima za cilj da istraži i dokumentuje događaje iz 1992. godine.

Na temeljima istraživačkog projekta "Genocidna namjera Bratunac 1992", na kojem Salkić radi posljednjih pet godina i u okviru kojeg su objavljene već tri knjige, nastala je ideja o dokumentarnom filmu "Bratunac 1992. - Genocidna namjera".

- Moje iskustvo iz dva koncentraciona logora, sjećanje na zločine i progon Bošnjaka mog naselja Hranča, Bratunca i Podrinja, mene snažno obavezuje da radim na ova dva projekta, jer sam imao privilegiju da preživim ono što mnogi moji članovi porodice i sunarodnici nisu imali - kaže na početku razgovora za Stav Salkić, iskazujući zahvalnost režiseru Huseinoviću koji je prihvatio da bude nosilac aktivnosti snimanja ovog filma.

Kako ističe Salkić, svjedočenja koja su zabilježena kroz serijal knjiga "Genocidna namjera Bratunac 1992", ali i mnoga druga koja će biti dio filma uz mnogobrojne dokumente, bit će trajna vrijednost, doprinos kulturi sjećanja i pamćenja teških zločina nad Bošnjacima Bratunca.

On smatra da danas, nažalost, mnogi bježe od ovih tema, te da su čak skloni optuživati one koji govore i podsjećaju na zločine da zloupotrebljavaju tragediju, te da neće da izađu iz osjećaja žrtva i krenu živjeti dalje.

- Ja se ne slažem s njima i smatram to zlonamjernom tezom, koja ima za cilj zaborav, što je prvi korak ka ponavljanju zločina nad našim narodom. Oni o ovim temama ne žele govoriti jer neće da naruše svoj komfor i komoditet, smatrajući da će ih drugi prihvatiti kao neke fine Bošnjake te će tako zadržati ili priskrbiti sebi neke privilegije u društvu koje ih i onako pripadaju. Moja su iskustva potpuno drugačija - akcentira on.

Prisjetio se detalja iz logora u fiskulturnoj sali Osnovne škole Vuk Karadžić u Bratuncu, kada su tukli jednog logoraša.

- On je u želji valjda da se spasi, da se izdvoji od ostalih i zaštiti govorio: "Ja nisam išao u džamiju, ja nisam SDA ja sam član partije". Bez obzira na ove njegove riječi ubice su ga nastavile udarati i na kraju je ubijen, kao i mnogi drugi koji su dostojno podnosili torturu, jer je bio musliman Bošnjak po imenu, što je ubicama bio dovoljan razlog da ga ubiju - ispričao nam je Salkić.

Naglašava da njegovo istraživanje, pisanje i govor nije posljedica mržnje, nego posljedica počinjenih zločina i nastavka zločina negiranjem zločina i veličanjem počinioca zločina.

- Nepostojanje katarze je nastavak mržnje na kojoj su počinjeni ratni zločini i genocid. Moje istraživanje ima za cilj da budućim generacijama pruži objektivnu istinu o zločinima koji su počinjeni nad njihovim precima, ne da bi mrzili, već da bi izvukli pouku i spriječili nove zločine. Mi koji smo preživjeli imamo obavezu da prekinemo spiralu zločina nad našim narodom koji se čine više od dva vijeka periodično u kontinuitetu. To možemo postići našim govorom, pisanjem, dokumentovanjem. a ne šutnjom i zaboravom. Ako ovo istraživanje pomogne u budućnosti da bude spašen koliko jedan život, jedna porodica ili jedno naselje, ja sam ispunio svoju misiju - poručuje on.

Dokumentarni film je dodatna prilika i mogućnost da istina dođe do šire publike, jer "mi očito ne čitamo dovoljno, obično mislimo da sve znamo", dodaje Salkić.

- Ono što je veliki napredak u odnosu na ranija vremena - pišemo puno više i to je dobro. Film privlači veću pažnju i ja sam duboko uvjeren da će ovaj dokumentarni film o zločinima nad Bošnjacima Bratunca ostaviti dubok trag u našem vremenu, ali i u budućnosti. On treba da sruši fabrikovani srpski narativ u dijelu javnosti o tome da je genocid nad stanovnicima Sigurne zone UN Srebrenica posljedica ranijih zločina nad Srbima iz Bratunca. Malo ko danas zna da su u srpskoj zasjedi u Kravici još u septembru mjesecu 1991. godine ubijena dva Bošnjaka, a dva su ranjena. Da je ubijeno na stotine Bošnjaka Bratunca nakon okupacije Bratunca 17. aprila 1992. godine a da niko od Bošnjaka nije ispalio ni metka, već da su čvrsto vjerovali u bratstvo i jedinstvo dok su ih ubijali. U mojim rukama nije moć da donesem odluke, koje bih ja i mnogi dugi kojima je cilj pravda željeli, ali jeste mogućnost da pišem, govorim i djelujem, što ja i činim svih ovih godina, uključujući i ove projekte - kaže Salkić.

Objasnio nam je da će u ovom dokumentarnom filmu biti obuhvaćen historijat nastanka općine Bratunac, proces oduzimanja zemljišta od Bošnjaka kroz historiju - od austrougarske vlasti preko različitih formi Jugoslavija do danas u ovom entitetu, kao i demografska kretanja stanovništva kroz historiju analizom zvaničnih podataka o popisu stanovništva.

- Film će donijeti prikaz do sada nepoznatih činjenica o zločinima Dangićevog četničkog pokreta tokom Drugog svjetskog rata nad Bošnjacima Bratunca i šireg područja. Tu je i sveobuhvatan prikaz priprema bosanskih Srba u Bratuncu uz pomoć Srbije za ubistva i progon Bošnjaka Bratunca kroz svjedočenje učesnika u pripremama i realizaciji progona. Hronološki donosimo detalje prvih ubistava Bošnjaka u Bratuncu 1991. godine, kao i hronološki prikaz okupacije Bratunca te sistematičnog napada na bošnjačka naselja ubistva i progon Bošnjaka od 3. maja do 29. maja 1992. godine i kasnije - navodi on.

Film će rasvijetliti i do sada neobjavljene podatke i prikaz herojskog otpora nekoliko bošnjačkih naselja na području općine Bratunac, koji je trajao do marta mjeseca 1993. godine i egzodus stanovnika ovih naselja pod najezdom agresora 1993. godine prema Srebrenici, kao i njihovo preživljavanje tokom genocida 1995. godine.

- Film na sveobuhvatan način prikazuje masovne grobnice na području općine Bratunac sa nekoliko živih lomača na kojima su spaljeni Bošnjaci, donosimo informacije o lokacijama na kojima su zatvarani, mučeni, zlostavljani i ubijani Bošnjaci Bratunca tokom agresije. Ovaj film donosi do sada najsistematičniji prikaz procesa povratka, obnove i izgradnje na porušenim ognjištima, infrastrukture i vjerskih objekata Bošnjaka u Bratuncu. Na kraju donosimo prikaz najsistematičnijeg obilježavanja dana sjećanja na zločine nad Bošnjacima na više od 20 autentičnih lokacija u Bratuncu - navodi Salkić.

Za potrebe ovog dokumentarnog filma bit će snimljeno više od 45 razgovora sa relevantnim sagovornicima, koji su bili svjedoci počinjenih zločina od 3. maja 1992. godine do jula 1995. godine. Sagovornici su i oni koji su prvi krenuli u proces povratka i borbe za svoja ognjišta, oni koji su prvi počeli raditi na obilježavanju mjesta zločina kao i oni koji su bili podrška ovim procesima.

- Ovaj dokumentarni film će obilježiti borbu jedne generacije Bošnjaka Bratunca da prežive agresiju, progon i genocid i da se vrate na spaljena ognjišta da obnove svoj život i da nastave živjeti na svojim ognjištima uprkos prijetnjama, nesigurnosti i diskriminaciji, kroz koju i danas prolaze. On će pokazati da su zločini počinjeni, da zločinci nisu kažnjeni ali da zlo nije pobijedilo, da smo mi tu svoji na svome, u svom gradu u svojoj domovini Bosni i Hercegovini - naglašava Salkić.

Jasno kaže "cilj nije da uzmemo pravdu u svoje ruke, naš cilj jeste da natjeramo institucije i pojedince u njima da rade svoj posao da živimo u uređenom društvu, gdje će izvor sigurnosti svakog pojedinca biti funkcionalna pravna država Bosna i Hercegovina".

- Dokaz toga je činjenica da uprkos počinjenim zločinima nad našim narodom i činjenici da zločinci nisu kažnjeni mi nismo počinili ni jednu osvetničku aktivnost od povratka do danas - zaključuje on.

Kako za Stav kaže Avdo Huseinović, ponosno rade na tome da prenesu istinu o zločinima počinjenim u Bratuncu

- Ramiz Salkić je u više svojih knjiga detaljno opisao period od 1992. do 1995. godine i razmjere zločina na području općine Bratunac, i već izvjesno vrijeme smo razgovarali o tome da na osnovu njegovog istraživačkog opusa moj tim i ja to produkcijski obradimo u formi filma, da na osnovu njegovog scenarija mi ekranizujemo, da dokumentarni film bude završna riječ onoga o čemu je on pisao - kaže nam Huseinović.

Avdo Huseinović i Ramiz Salkić

Ono što ga posebno raduje, kako ističe Huseinović, jeste da će film obuhvatiti šire vremensko razdoblje, od nastanka Bratunca, do danas.

- Ono što se rijetko obrađuje kod nas, a važna je tematika, jeste problem bošnjačkog stanovništva s područja današnje zapadne Srbije, i na to će se ukazati, kako je značajan dio Bošnjaka srednjeg Podrinja ustvari potomak Bošnjaka koji su u sredinom i u drugom dijelu 19. stoljeća protjerani s područja Užica i drugih dijelova zapadne Srbije, gdje su stoljećima živjeli na svom domovinskom prostoru. To me posebno inspiriše. Naravno, devedesete godine su ključna tematika filma i one će zauzeti najviše prostora, ali smatram da je jako važno ispričati i ovu historijsku priču o Bratuncu do početka agresije na Bosnu i Hercegovinu i mislim da je Ramiz tu u istraživačkom radu maksimalno ozbiljno prostupio i došao do najrelevantnijih dokumenata - ističe on.

Pozivali su sve koji posjeduju relevantne informacije, svjedočanstva ili mogu na bilo koji drugi način dati doprinos, da se pridruže timu, kako bi zajedno sačuvali uspomenu na prošlost i osigurali budućnost utemeljenu na istini.