Naučna konferencija „Alimi Srebrenice“: U Genocidu ubijeno 27 imama

U Srebrenici je danas, u okviru obilježavanja 26. godišnjice genocida nad Bošnjacima „Sigurne zone UN-a“ Srebrenica iz jula 1995. godine, a u organizaciji Instituta za društvena i religijska istraživanja, Medžlisa IZ Srebrenica i Instituta za islamsku tradiciju Bošnjaka organizovana naučna konferencija pod nazivom „Alimi Srebrenice i njihova uloga u duhovnom i društvenom životu Bošnjaka“.

Konferencija je okupila eminentne stručnjake koji su predstavili svoje radove koji tretiraju ulogu imama u duhovnom i društvenom životu Bošnjaka u Srebrenici kroz historiju.

„Mi smo koncipirali program tako da obuhvatimo imame od osmanskog perioda, nakon toga dolazak Austrougarske, pa period između dva svjetska rata, period nakon Drugog svjetskog rata, kao i period tokom Agresije na BiH i Genocida nad Bošnjacima u Srebrenici. Na konferenciji su se okupili najrelevantniji naučni radnici iz Bosne i Hercegovine. Angažovali su se profesori istraživači sa sedam naučno-obrazovnih ustanova“, kaže Emir Šećić, sekretar Instituta za društvena i religijska istraživanja.

Radove na naučnoj konferenciji su predstavili Kemal Nurkić („Imami srebreničkog kadiluka i njihova uloga u društvenom životu Bošnjaka“), Ferid Dautović („Ulema Srebrenice u izvještaju Dž. Čauševića iz 1909. godine“, Sead Selimović („Društveno – političke prilike u Srebrenici između dva svjetska rata sa posebnim akcentom na djelatnost imama“), Senija Milišić („Antifašistička orjentacija alima u Drugom svjetskom ratu“), Izet Šabotić i Omer Zulić („Odnos komunističke vlasti prema Islamskoj vjerskoj zajednici u tuzlanskoj oblasti sa akcentom na područje Srebrenice 1945 – 1953“), Adib Đozić („Alimi porodice Đozić iz Srebrenice“), Muharem Omerdić („Život i djelo dr. Ahmeda Smajlovića“), Dževad Hodžić („Uloga uleme u duhovnom i društvenom životu Bošnjaka“), Zehra Alispahić („Naučni i pedagoški rad dr. Mesuda Hafizovića“), Mustafa Hasani („Naučni i pedagoški rad dr. Ibrahima Džananovića“), Alija Tabaković („Tradicija imamske službe porodice Hasanović“), Sead Seljubac („Alim i šejh – šehid Mehmed ef. Hafizović“), Šefko Sulejmanović i Emir Šećić („Imami – žrtve Genocida nad Bošnjacima Srebrenice (1992 – 1995.)“.

Organizatori naučne konferencije kažu da je „bilo vrijeme da se u Srebrenici organizuje jedna ovakva konferencija“

„Ova naučna konferencija održana je u okviru obilježavanja 26. godišnjice Genocida u Srebrenici. O namjerama i razmjerama genocida svi znamo. Svaka priča o Genocidu u Srebrenici je jezivo bolna i potresna. Među hiljadama nevino ubijenih bio je veliki broj imama odnosno uleme. Željeli smo otvoriti i u što većoj mjeri rasvijetili jedno pitanje, a to je ko su bili imami Srebrenice i kakva je bila njihova uloga u društvenom i duhovnom životu Bošnjaka od osmanskog perioda pa sve do danas. Duboko smo uvjereni da je Srebrenica stoljećima imala reprezentativnu ulemu, te da je elitocid jedan u nizu razloga projektiranog Genocida nad Bošnjacima Srebrenice. Ovo je naš dug prema našoj ulemi, prije svega nas iz Islamske zajednice, kojoj su oni vjerno služili, ali i društvu u cjelini“, rekao je Šefko Sulejmanović, direktor Instituta za društvena i religijska istraživanja.

Sekretar Instituta za društvena i religijska istraživanja Šečić kaže da je „više je razloga koji su nas ponukali da organiziramo konferenciju.“

„Vidjeli smo prostor da u okviru obilježavanja Genocida u Srebrenici se ne organiziraju naučne konferencije. Smatramo da mi kao Institut i da se bavimo tim pitanjem, smatrali smo da ima prostora da se uključimo i organiziramo konferenciju. Srebrenica je kroz historiju imala značajne alime koji na određen način nisu afirmirani u Srebrenici, jer su djelovali izvan Srebrenice. Njihova društvena uloga koju su imali za života je nesaglediva. Mi smo otvorili pitanje stradanja imama u genocidu i agresiji na Bosnu i Hercegovinu. U radu smo konsultovali radove koji su objavljeni na temu stradanja imama u Srebrenici i Bosni i Hercegovini. Vidjeli smo da to područje nije istraženo, jer nismo mogli da nađemo dva izvora gdje se podaci podudaraju što nam je dalo signal da se ozbiljnije trebamo zabaviti temom. Mi smo uzeli ovu temu da obradimo, koja do sada nije temeljito istražena“,  kaže Šečić koji dodaje da organizacija konferencije za njega ima i ličnu dimenziju.

„Ja sam bio u Srebrenici u toku rata. Bio sam osnovac, odnosno krenuo sam 1994. godine u srednju školu. Išao sam u mekteb, i pohađao intenzivne kurseve u Gornjim Potočarima. U Srebrenici je bilo oko pedeset hiljada ljudi tada, i u većini džamija je kanjana džuma u dvije ili tri smjene. Alija ef. Jusić koji je bio glavni imam u toku rata, on je u toku rata u džamiju u Gornjim Potočarima pokrenuo malu medresu. Ja sam bio jedan od polaznika, i ramazan prije pada Srebrenice u julu 1995. godine klanjao sam prvu teraviju kao imam u mektebu u Palama. Kada sam došao u Tuzlu, nakon pada Srebrenice, ja sam upisao medresu. Većinu imama sam poznavao i oni su bili inspiracija da ja upišem medresu“, ističe Šećić.

Na konferenciji je predstavljen i rad koji tretira pitanje stradanja imama koji su boravili na području Srebrenice tokom Agresije i Genocida.

„Znači, 47 imama je, ako ne brojimo dvojicu, boravilo u Srebrenici tokom rata. Znamo da je područje općine Srebrenica nije isto podrućje zaštićene enklave. Ako izuzmemo Mustafu ef. Mujkanovića koji je ubijen u Bratuncu u maju 1992. i Mehmed ef. Hajrića koji je ubijen u Žepi u avgustu 1995. godine na pregovorima imamo podatak da je 47 imama boravilo na području zaštićene zone UN-a Srebrenica. Od tih 47 imama dvojica su bila ranjena i oni su prebačeni helikopterima u Tuzlu, tako da je 45 imama čitavo vrijeme boravilo u Srebrenici. Imamo podatak do kojeg smo mi došli da je 27 imama ubijeno u Genocidu u Srebrenici, a 18 je preživjelo. Imamo nekoliko imama koji su ubrzo preselili nakon Genocida. Imamo jednog imama koji je bio bolestan i koji je u nekom ćebetu odnesen do Potočara. Uspio je doći do slobodne teritorije, ali je ubrzo u Stuparima umro. Bilo je takvih slučajeva, pogotovo jer je bilo nekoliko starijih imama koji su ubrzo preselili. Sigurno da je sve ono što se dešavalo ostavilo traga na njih“, smatra Šečić.

Konferenciji je prisustvovao i tuzlanski muftija Vahid ef. Fazlović.

„Kroz konferenciju su cjelovito predstavljeni alimi Srebrenice koji su najčešće turbulentnim istorijskim i društveno – političkim okolnostima od vremena srebreničkog kadiluka pa do agresije na Bosnu i Hercegovinu imali veoma zapažene uloge u imamskoj službi, nauci, vođenju zajednice ali i drugim sferama života Bošnjaka. Konferencija predstavlja vrijedan doprinos memorizaciji genocida, predstavljanje imama šehida genocida nad Bošnjacima“, istakao je ef. Fazlović koji je dodao da je Srebrenica imala značajne alime koji su se školovali na prestižnim medresama i školama, a koji su ostavili značajan trag u bosanskohercegovačkom društvu.

„Srebreničanin Ahmed ef. Smajlović ima nemjerljive zasluge za razvoj Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog stoljeća. O njegovom, kao i doprinosima Ibrahima ef. Džananovića, i Mesuda ef. Hafizovića, imat ćemo veoma korisna i zanimljiva izlaganja“, rekao je ef. Fazlović.

Glavni imam Medžlisa IZ srebrenica Damir ef. Peštalić je na konferenciji govorio o povratku i „rađanju novog života u Srebrenici“ nakog Genocida.

„Ne možemo da se ne vratimo i sjetimo se početaka, jednog novog života nakon Genocida. To je jedan fenomen u istoriji i ostavlja dosta prostora za istraživanje. Ovdje je nakon Genocida uspostavljen novi život koji nam mogućava da danas dođemo u Srebrenicu i organizujemo jednu ovakvu konferenciju, ali i mnoge druge stvari. Sjećamo se vremena kada je u ovom gradu bila samo jedna prodavnica. Sjećamo se kada je u školi bilo samo jedno bošnjačko dijete. Vjerovali smo u život, i željeli smo da poručimo svima da želimo da gradimo novi život. Naravno, još ima mnogo posla pred nama. Srebrenica je nepoznanica u mnogim stvarima u javnosti naše zemlje, pa i u ovom dijelu naših alima koji su živjeli ovdje prije Genocida“, rekao je ef. Peštalić.