Nacionalno ministarstvo obrazovanja Republike Turske u Bosni i Hercegovini pokreće šest Matrakčija radionica, a jedna od njih djelovat će i u Goraždu. Vrijedna oprema za ovu radionicu već je dopremljena u Mješovitu srednju školu „Enver Pozderović“ u kojoj će i biti kabinet radionice.
Prilikom današnje posjete Goraždu, ataše za obrazovanje turske ambasade u BIH dr. Faruk Berat Akcesme naglasio je kako je namjera uključiti što više učenika i pružiti im priliku da unaprijede i steknu nova znanja i vještine, a radionica u Goraždu sa radom bi trebala početi u februaru naredne godine.
Radionice tehnologije, nauke, promišljanja i razvijanja vještina za bosanskohercegovačku djecu i omladinu osnivaju se uz podršku ministarstva obrazovanja Republike Turske odnosno Direktorija nacionlanog ministarstva obrazovanja pokrajine Istanbul, u saradnji sa lokalnim vlastima
- To je koncept koji će podržati redovni nastavni plan i program ali u smislu vanastavnih aktivnosti i to je neki koncept i ideal koji mi težimo da bude prostor koji će pružiti učenicima dodatne prilike za razvijanje njihovih vještina i da naravno rade što je moguće više na sebi. Ovaj projekat je jedan jedinstveni projekat sa jedinstvenim konceptom mi se zaista nadamo da će kao takav i da uspije – kazao je Akcesme.
Dodao je da je inspiracija za naziv radionica Nasuh Matrakčija, uspješni čovjek koji je živio u 16. stoljeću
- I on je sa ovih prostora ali se školovao u Istanbulu gdje je nastavio da radi. Bio je veliki matematičar, naučnik, kartograf, poznavo je bar prema informacijama koje mi poznajemo pet ili šest jezika koje je pričao kao svoj maternji jezik, autor je dvije knjige teorijske iz matematike, za taj period jedan jako bitan strateg. S te strane bio je velika inspiracija. Mi u skladu sa tim otvaramo na šest različitih lokacija te radionice koje nose njegovo ime i zaista zajedno u saradnji sa lokalnim vlastima i lokalnim partnerima ćemo raditi na realizaciji ovog projekta – dodao je on uz napomenu da su obezbijedili kompletnu opremu za radionicu te da slijedi obezbjeđenje kadra.
Nasuh Matrakči, enciklopedist, naučnik, matematičar, geograf, historičar, slikar i kartograf, prema saznanjima savremenih naučnika koji su se bavili životom i djelom ove svestrane ličnosti, rodio se krajem 15. stoljeća u Bosni. Na osnovu podataka koje nude izvori, a pritom prvenstveno mislimo na rukopisne primjerke Matrakčijevih djela, puno ime mu je, kako se i sam najčešće potpisivao, Nasuh b. Karagöz el-Bosnevi, Nasuh b. Abdullah, a u izvorima je moguće naići i na ime Nasuh el-Silahi el-Şehir bi Matraki.
Podatke o tome da je ovaj autor uistinu vrijedan pažnje porijeklom iz Visokog nalazimo u djelu njegova sina Hüseyina b. Nasuha el-Visokovija. Mladi Nasuh vrlo brzo stekao je izvanrednu priliku da se školuje u visokoj dvorskoj akademiji Enderun u Istanbulu, a znanja kojima je ondje ovladao, zahvaljujući svojoj oštroumnosti, primijenio je u teorijskom smislu pri izradi djela iz različitih oblasti ostavljajući nesumnjivo neizbrisiv i dubok trag na obrazovanje, razvoj historiografije, umjetnosti i nauke na početku zlatnog perioda osmanskog obrazovnog sistema (16. stoljeće).
Osnovni cilj dvorske akademije Enderun bio je obučiti najdarovitiju djecu za vodeće pozicije, za pozicije visokih vojnih dužnosnika ili pozicije visokih dužnosnika u administraciji Carstva. Matrakči Nasuh, jedan od najsjajnijih produkata enderunskog sistema, bio je čovjek s mnogostrukim talentima i l’uomo universale, svestrani čovjek ili Hezarfen, što je kasnije postala jedna od njegovih zvaničnih titula. Stoga svaki aspekt naučnog i umjetničkog stvaralaštva ovog “čovjeka s vještina hiljadu” vrijedan je istraživanja.
Među najznačajnijim djelima Nasuha Matrakčija jeste Ümdetu al-ḥisāb, odnosno Osnovni principi aritmetike tako da “oni koji se njome služe nemaju potrebe za nekom drugom knjigom”. Djelo je posvećeno sultanu Sulejmanu Zakonodavcu, a na kraju ovog rukopisa nalazi se prijepis fermana koji je sultan Sulejman Zakonodavac izdao Nasuhu Matrakčiju 1529. godine, kada se Matrakči vratio iz Egipta kao pobjednik na turniru “vitezova dugih štapova”, te je tada dobio naziv “Matraki” (vitez dugog štapa – matraka).
U njegova značajna djela svrstava se djelo iz matematike pod naslovom Cemāl el-kuttāb ve kemāl el-ḥisāb (Ljepota pisara i savršenstvo matematike) te djelo o smislu ratovanja i vojnim taktikama Tuḥfetu’l-Ġuzāt (Dragulj ratnicima). Zanimljivo je da se autor na početku djela, nakon uobičajene zahvale, potpisuje kao Nāsūh es-Silāhi el-şehīr bi Matraḳī (Nasuh, oružnik poznat kao Matrakči – vitez dugog štapa).
Vrijedi izdvojiti i putopis Menāzil-i Seferi Iraḳeyn (Konačišta na putu do dva Iraka). U ovom djelu opisano je carsko putovanje sultana Sulejmana Veličanstvenog kroz Irak i južni dio Irana, s vrlo zanimljivim opisima konačišta (menazila) sultana i njegove pratnje.
