Imidž Švedske kao jedne od najsigurnijih zemalja na svijetu počeo se urušavati posljednjih godina. Svakodnevne eksplozije bombi, hladnokrvno ubistvo Iračanina koji je prošle sedmice zapalio nekoliko primjeraka Kur'ana i masovna pucnjava u kojoj je u utorak u Örebru ubijeno 11 ljudi pokazuju da je nasilje u toj nordijskoj zemlji, kolijevci socijalne države i jednakosti, prešlo opasnu granicu.

Vlada desnog centra, koja je uz parlamentarnu podršku krajnje desnice preuzela vlast nakon izbora 2022. godine, postavila je kao glavni prioritet borbu protiv organiziranih kriminalnih grupa koje se bore za kontrolu trgovine drogom. Ali čak i uz pomoć vojske trebat će im, međutim, godine da napori urode plodom.

- Švedska je zanemarivala kriminal i segregaciju dugi niz godina. Mjere koje smo proveli očito imaju pozitivan učinak. U isto vrijeme postoji stalan rizik da će se nove spirale nasilja pojaviti ispod površine - objašnjava švedski ministar pravde, konzervativac Gunnar Strömmer u intervjuu za britanski list "Financial Times".

Suočen s kritikama, premijer Ulf Kristersson za val nasilja okrivljuje naslijeđe od osam godina prethodnih socijaldemokratskih vlada.  

- Da smo učinili ono što sada radimo prije mnogo godina, ne bismo bili tu gdje sada jesmo - objašnjava, prije nego što je dodao da će biti potrebno "cijelo desetljeće 2020-ih da se riješi ovaj problem".

Međutim, broj ubistava koja uključuju vatreno oružje neznatno se smanjio u Švedskoj, s vrhunca od 63 u 2022. na 54 u 2023. i 44 u prošloj godini, u poređenju s 15 zabilježenih u 2010. Brojke koje tu skandinavsku zemlju stavljaju na čelo Evrope, odmah nakon Albanije i Crne Gore.

Najveći problem predstavlja djelovanje kriminalnih grupa čije se djelovanje, nekada ograničeno na predgrađa velikih gradova (Stockholm, Göteborg i Malmö), počinje širiti i na manje gradove. Švedska policija procjenjuje da je otprilike 62.000 ljudi uključeno u bande. Za usporedbu, danska policija registrovala ih je 1.252.

Ove kriminalne organizacije sistematski se pokušavaju infiltrirati u ključne državne institucije kao što su sudovi, policija i zatvori, čime potkopavaju sposobnost vlade da se učinkovito uhvati u koštac s organiziranim kriminalom. Čak pokušavaju protegnuti svoje pipke u susjedne Dansku i Norvešku.

- U Švedskoj ne govorimo o neuspješnom pravosudnom ili policijskom sistemu. Problem je neuspješno društvo blagostanja, gdje su razine marginalizacije i faktori rizika puno viši nego u Danskoj ili Norveškoj - rekao je za La Razon David Sausdal, stručnjak za kriminologiju sa Univerziteta Lund.

S tim u vezi, najalarmantnije je to što bande regrutiraju djecu mlađu od 15 godina kao ubice u zamjenu za novac ili darove putem mreža za razmjenu poruka poput Telegrama ili Snapchata, iskorištavajući činjenicu da još nisu punoljetna pa ne mogu krivično odgovarati. Stoga je Vlada najavila plan intervencije kada je u pitanju komunikacija djece od 12 godina.

Kao rezultat toga, broj slučajeva povezanih s ubistvima u Švedskoj u koje su uključene osobe mlađe od 15 godina porastao je s 31 u prvih osam mjeseci 2023. na 102 u istom razdoblju 2024. godine, prema podacima tužilaštva. To uključuje, između ostalih slučajeva, ubistvo, zavjeru za ubistvo, pokušaj ubistva, saučesništvo u ubistvu i poticanje na ubistvo.

Jedan je tinejdžer nedavno ispričao javnoj televiziji SVT pod uvjetom anonimnosti da im "plaćaju 3.000 eura za provaljivanje vrata u Malmöu. Za ubistvo osobe plaćaju 80.000 eura" te nastavio: "Nikad nikoga nisam ubio, ali sam povrijedio puno ljudi".

Hampus Nygårds, zamjenik načelnika Odjela za nacionalne operacije švedske policije, upozorio je roditelje da obrate pažnju na promjene u ponašanju svoje djece.  

- Pogledajte kakve se aktivnosti odvijaju u digitalnom svijetu. Što se događa? Ima li mlada osoba, dijete, više novca, više gotovine, više tehnologije? - kaže on.

Policija, sa svoje strane, rekordan broj bombaških napada pripisuje obliku reketarenja firmi i preduzeća. Prema riječima kriminologa Amira Rostamija, "ne trebamo biti iznenađeni što povremeno vidimo mnogo pucnjave i eksplozija. Gdje god postoje kriminalne grupe, dolazi do ovakvog razvoja događaja. Fokus bi trebao biti na tome kako možemo dugoročno smanjiti utjecaj i resurse bandi", kaže.

U zemlji u kojoj je 20 posto od 10,5 miliona stanovnika stranog porijekla, mnogi ističu imigraciju kao razlog vala nasilja. Dok desnica to pripisuje nekontroliranoj imigraciji u posljednja dva desetljeća, ljevica osuđuje propadanje javnih službi koje nisu u stanju integrirati drugu generaciju imigranata u švedsko društvo. Ukratko, koktel nejednakosti i nasilja koji može buknuti bilo kada, pa i u raju blagostanja.