Iako malobrojna, bosanskohercegovačka dijaspora u Velikoj Britaniji dobro je organizirana, o čemu svjedoči čak jedanaest bosanskih dopunskih škola koje su u vrijeme Agresije na Bosnu i Hercegovinu pokrenute u ovoj zemlji. Osim bosanskih dopunskih škola, bh. zajednica također ima niz udruženja, džemata i medija koji egzistiraju u cilju očuvanja identiteta. Prije nekoliko dana predstavljena je novoformirana bh. organizacija u Velikoj Britaniji pod nazivom Britansko-bosanskohercegovačka privredna komora, kao prva organizacija ovakve vrste. Jedan od članova ove Komore jeste i ambasador Bosne i Hercegovine u Velikoj Britaniji Vanja Filipović, koji za Stav govori o ciljevima Komore, stanju bh. dijaspore u Velikoj Britaniji, odnosima dviju zemalja i sličnim temama.
STAV: Nedavno je javnosti zvanično prezentiran projekt osnivanja Britansko-bosanskohercegovačke privredne komore (BBHCC). Koji su ciljevi ove novoformirane organizacije, čiji ste jedan od članova?
FILIPOVIĆ: Bosna i Hercegovina i Ujedinjeno Kraljevstvo imaju odlične, prijateljske odnose, visok stepen saradnje i povezanosti na brojnim poljima, snažno zajedničko opredjeljenje za mir i stabilnost u cijeloj Evropi i svijetu, a pogotovo u regionu Zapadnog Balkana. Ujedinjeno Kraljevstvo snažno podržava proces evroatlantskih integracija kojima teži naša zemlja. Međutim, naša uzajamna poslovna povezanost može biti puno bolja. Tu se, prije svega, misli na povećanje trgovinske razmjene, koja bilježi porast svake godine, ali je još uvijek relativno skromna, te unapređenje investicija. Cilj BBHCC jeste da bude glavna spona između Ujedinjenog Kraljevstva i Bosne i Hercegovine kako bi se unaprijedila poslovna saradnja između dvije zemlje, kako bi se stvorio pozitivan poslovni imidž Bosne i Hercegovine, privukle investicije, otvorila tržišta roba i usluga. Ambasada, naravno, uzima aktivno učešće u razvoju ekonomske diplomatije, ali profesionalna tijela poput privrednih komora trebaju biti glavni nosioci ovih aktivnosti. Članstvo ambasadora Fielda i moje malenkosti u BBHCC-u jeste znak trajne predanosti i podrške ovom sjajnom projektu.
STAV: U kojoj mjeri bh. zajednica u Velikoj Britaniji može pomoći Bosni i Hercegovini putem ovakvih i sličnih projekata?
FILIPOVIĆ: Naša zajednica u Velikoj Britaniji je od izuzetnog značaja za ovakve i slične projekte. Nosioci ove inicijative i članovi Uprave komore su Lilijan Sulejmanović i Amela Karajbić, dvije poslovne žene porijeklom iz Bosne i Hercegovine, s dugogodišnjim iskustvom međunarodnog poslovanja i uspješnim karijerama iza sebe. Na savjetodavnom odboru komore nalaze se i brojna druga imena naših uspješnih ljudi koji su se skrasili u Ujedinjenom Kraljevstvu, a snažnu podršku ovom projektu pruža i krovna organizacija bosanskohercegovačke dijaspore u UK, odnosno Bosnia-UK Network, što je od izuzetnog značaja za daljnji razvoj jakih odnosa dijaspore s domovinom.
STAV: Čine se kako se u Velikoj Britaniji u velikoj mjeri osjećaju posljedice “Brexita”, da li su bh. građani osjetili značajnije promjene u svojoj svakodnevici nakon “Brexita”?
FILIPOVIĆ: Izlazak Ujedinjenog Kraljevstva iz Evropske unije je proces koji se odvijao u duhu pregovora i saradnje dvije strane kako bi se eventualne negativne posljedice i za UK i za EU maksimalno umanjile. Nažalost, ovaj proces se dešavao i u vrijeme pandemije Covid-19, koja je puno više pogodila britansko društvo, kao i sva druga, nego “Brexit”. Ipak, u ovo teško vrijeme organizacije dijaspore nisu prestale raditi i pružati usluge, dopunske škole za bosanski jezik su nastavile držati predavanja online, a BBHCC se formirao, registrirao i počeo s radom. Naši ljudi su izuzetno vrijedni i predani čak i u najtežim mogućim uslovima.
STAV: Već nekoliko godina predstavljate Bosnu i Hercegovinu u Londonu, što Vam daje mogućnost uvida u stanje bh. dijaspore u Velikoj Britaniji. Za razliku od nekih drugih država, u Velikoj Britaniji nemamo veći broj građana bh. porijekla, ali ih to ne sputava da budu prilično dobro organizirani. Na koji način bh. dijaspora čuva poveznicu s domovinom Bosnom i Hercegovinom?
FILIPOVIĆ: Bosanskohercegovačka dijaspora, iako relativno malobrojna, izuzetno je dobro organizovana i u Ujedinjenom Kraljevstvu i u Republici Irskoj. Ambasada gaji odlične odnose sa zvaničnim institucijama dijaspore i njihovim predstavnicima, u redovnim smo službenim i neslužbenim kontaktima. Osobno koristim svaku priliku da posjetim “Bosnia House”, odnosno sjedište Bosnia-UK Networka u Birminghamu, kao i dopunske škole širom UK, a imali smo priliku ugostiti u Ambasadi učenike dopunskih škola, njihove nastavnike i roditelje prije početka pandemije Covid-19. Svakim danom se upoznajem s uspješnim pojedincima porijeklom iz Bosne i Hercegovine, koji se često sami jave kako bi uspostavili kontakt, i naprosto sam zapanjen kakve kvalitetne ljude, koji vole svoju domovinu, imamo širom svijeta. Kao predstavnici Bosne i Hercegovine u inostranstvu, mislim na diplomatsko osoblje prije svega, moramo gajiti jače odnose s ovim sjajnim ljudima, pokazati im više pažnje i nipošto ne uzimati njihov patriotizam “zdravo za gotovo”.
STAV: Da li u narednom periodu bh. građani mogu očekivati ukidanje viza, koje bi sasvim sigurno olakšale njihove mnogobrojne poslovne aktivnosti?
FILIPOVIĆ: Potpuna liberalizacija viznog režima, odnosno ukidanje viza za bosanskohercegovačke državljane je vrlo neizgledno u ovom momentu. Međutim, predstavnici bosanskohercegovačkih institucija, poslovne zajednice, dijaspore i ja koristimo svaku mogućnost da lobiramo i ukazujemo na neophodnost olakšavanja procesa dobijanja viza, umanjivanja cijena, te produženja roka validnosti izdatih viza, kako bi se unaprijedilo razvijanje poslovnih veza između naše dvije zemlje, te olakšale posjete iz Bosne i Hercegovine članovima porodica u dijaspori.
STAV: Velika Britanija jeste ekonomska i vojna sila, ali je činjenica da unutar Unije postoji dosta “nesporazuma” koji se prije svega odnose na pitanje Sjeverne Irske i Škotske. Mogu li ova pitanja u budućnosti biti faktor narušavanja jedinstva unutar Unije?
FILIPOVIĆ: Ujedinjeno Kraljevstvo, kao i svaka druga država, ima svoje unutrašnje i vanjske izazove. Ova zemlja je razvijena demokratija sa snažnim institucijama zasnovanim na vladavini prava i sva ta pitanja i izazovi, koji nisu “od jučer,” odvijaju se u tom kontekstu. Ono što se sa sigurnošću može reći jeste da se ne radi o nesporazumima već o normalnim demokratskim procesima koji se vode u mirnom i staloženom duhu, bez ikakvih ekscesa, u institucijama predviđenim za to. Trenutno je glavna tema u javnom životu borba s pandemijom Covid-19, spašavanje ljudskih života i zdravstvenog sistema, te plan ekonomskog oporavka nakon pandemije. Sve ostalo je daleko u drugom planu.
