Zbog sve intenzivnije upotrebe interneta, društvenih mreža i mobilnih telefona, nije rijetko nastajanje ovisnosti, odnosno disfunkcionalne upotrebe i poteškoća u ograničavanju vremena provedenog koristeći “nove” informacijsko-komunikacijske tehnologije. Naročito su ranjivi mladi ljudi koji su gotovo neprestano konektirani. Prepoznavajući rizik od nastanka patoloških ovisnosti, Lamija Silajdžić i Anida Dudić sa sarajevskog Fakulteta političkih nauka istražile su navike korištenja interneta, društvenih mreža i mobilnih telefona među mladima u Bosni i Hercegovini.
RAZINA OVISNOSTI
Cilj njihovog istraživanja bio je ispitati u kojoj mjeri mladi koriste internet, društvene mreže i mobilne telefone i kakve posljedice to ostavlja na njihovo emocionalno, kognitivno i socijalno funkcioniranje. Istraživanje je provedeno pomoću najčešće korištenog dijagnostičkog instrumenta za mjerenje internet-ovisnosti, takozvanog “Internet Addiction Testa” i anketnog upitnika kreiranog za potrebe istraživanja.
Rezultati istraživanja pokazali su blagu razinu ovisnosti o internetu, društvenim mrežama i mobilnim telefonima kod mladih, koja uključuje emocionalnu i kognitivnu preokupaciju te socijalne probleme uzrokovane preokupiranošću internetom, društvenim mrežama i mobilnim telefonima.
Kako u Bosni i Hercegovini nema sistematičnijih istraživanja koja ispituju razinu ovisnosti o internetu, društvenim mrežama i mobilnim telefonima kod mladih, kombinacijom mjernih instrumenata ispitivale su se posljedice koje ostavljaju na emocionalno, kognitivno i socijalno funkcioniranje. Pomoću “Internet Addiction Testa” dobivena je trofaktorska struktura koja je pokazala blagu razinu ovisnosti mladih o internetu, zbog čega mogu ispoljiti poteškoće u emocionalnom, kognitivnom ili socijalnom funkcioniranju.
U ispitivanju ovisnosti o društvenim mrežama i mobilnim telefonima kreiran je poseban anketni upitnik kako bi se dobila saznanja o posljedicama koje ostavljaju na psihofizičko zdravlje kod mladih. Rezultati su pokazali da mladi uglavnom nisu svjesni koliko vremena provode na društvenim mrežama, kao ni negativnih učinaka koji bi mogli proizaći iz prevelike upotrebe, zbog čega se ne trude da smanje vrijeme provedeno na mrežama. Pored društvenih mreža, veliki broj mladih ljudi upotrebljava mobilni telefon neposredno prije spavanja i čim se probudi, te ga tako smatra gotovo neodvojivim dijelom sebe i nikada ne pokušava provesti dan bez upotrebe mobitela.
Ono što je izrazito zabrinjavajuće jeste da su na svim razinama mjerenja kod mladih uočene poteškoće pri emocionalnom, kognitivnom i socijalnom funkcioniranju uslijed prekomjernog korištenja novih informacijsko-komunikacijskih tehnologija.
OVISNOST O MREŽAMA
Otkako su Viner, Bush i Licklider osmislili ključne principe onoga što danas nazivamo “umreženim društvom”, svijet se našao usred revolucije koja se smatra podjednako važnom kao što je bila industrijska revolucija. Tehnološka revolucija koja je započela najprije “rađanjem” računara, a intenzivnije pojavom interneta utjecala je na društva širom svijeta. Statistički podaci o pristupu internetu u svijetu variraju u odnosu na korištene metode ili mjerne instrumente, ali se mogu sažeti u tvrdnju da oko polovine svjetskog stanovništva ima pristup internetu.
Iako više ne tako mlad (i nov), internet i dalje izaziva burne rasprave između onih koji u njemu vide “spas čovječanstva” i onih koji kroz internet naslućuju “propast čovječanstva”. Jedan od njih kaže da pojava interneta i njegov sve opsežniji utjecaj na ljude dovodi do očaravanja ili razočaravanja, ali da nesumnjivo internet i na njemu bazirane tehnologije postaju sve više dio našeg postojanja. Ono što se čini potencijalno opasnim jeste činjenica da digitalne tehnologije postaju sve nevidljivije, pa ih vrlo često uzimamo “zdravo za gotovo”.
U izvještaju “Global Digital Reporta” iz 2019. godine navodi se da 86 posto stanovnika Bosne i Hercegovine koristi internet, a društvene mreže je u toku te godine koristilo 49 posto građana. Podaci iz januara 2020. godine pokazuju da broj korisnika društvenih mreža u Bosni i Hercegovini raste, te sada iznosi 52 posto od ukupnog broja stanovnika. Interesantan je i podatak iz januara 2020. godine, koji pokazuje da se u Bosni i Hercegovini koristi više mobilnih telefona nego što ima stanovnika, to jeste 105 posto.
Studija o mladima u Bosni i Hercegovini iz 2015. godine pokazala je da mladi (od 14 do 29 godina) koriste informacijsko-komunikacijske tehnologije, primarno internet, oko 3,8 sati dnevno. Nekoliko godina kasnije, Studija o mladima iz 2018/2019. godine pokazala je da je čak “70,3 posto mladih u Bosni i Hercegovini konektovano manje-više sve vrijeme”. Također, i druga istraživanja koja su se bavila utjecajem informacijsko-komunikacijskih ili digitalnih tehnologija govore o sve većoj zastupljenosti mladih na društvenim mrežama. Rezultati istraživanja iz 2016. provedenog među mladima u dobi od 15 do 25 godina pokazali su da mladi ljudi u Bosni i Hercegovini dominantno koriste internet, preciznije Facebook, da bi se informirali o bilo kojoj temi.
Rezultati istraživanja koje su Udruženje za prevenciju ovisnosti “Narko-Ne” i KJU Porodično savjetovalište Sarajevo 2016. godine proveli na uzorku od 1.200 mladih ljudi uzrasta od 13 do 17 godina pokazali su da mladi u našoj zemlji provode više od šest sati dnevno na internetu. Slične rezultate dobili su i istraživači “Mediacentra”, čije je istraživanje pokazalo da većina mladih u Bosni i Hercegovini značajan dio slobodnog vremena provodi na društvenim mrežama, a kao glavne izvore informacija koriste Facebook, YouTube i Instagram.
Suprotno tradicionalnom stajalištu, prema kojem termin “ovisnost” najčešće podrazumijeva ovisnost o psihoaktivnim supstancama, u posljednje vrijeme sve je veća pažnja usmjerena na ona ponašanja ili aktivnosti koje izazivaju “nove ovisnosti” (poput igranja kompjuterskih igrica, online kockanje i sl). Dakle, danas se smatra da ovisnost mogu izazvati bilo koje aktivnosti koje djeluju stimulirajuće na osobu, a ovisnost nastaje onog momenta kada se iz navike razvija ponavljajuće i primoravajuće ponašanje.
Ovisna je osoba ona koja ne može provesti duži period bez stimulirajućeg sredstva, predmeta ovisnosti, odnosno ovisničkog ponašanja. Iz ovakvog koncepta poimanja savremenih ovisnosti, upravo ovisnost o internetu, društvenim mrežama i mobilnim telefonima sve više zaokuplja pažnju naučnika. Štaviše, sve više ljudi traži pomoć stručnjaka, u prvu ruku cyber-psihologa. Važno je spomenuti da još ne postoji službena dijagnoza ovisnosti o internetu. Ipak, sve veći broj studija koje govore o štetnom utjecaju aludiraju da će ovisnost o internetu postati dio službene psihijatrijske klasifikacije, što bi zasigurno dalo veći legitimitet daljnjim kliničkim istraživanjima i omogućilo naučno proučavanje ovog fenomena.
Dakako da ovisnost i zaokupljenost internetom ne začuđuje jer je inkorporiran u sve više segmenata ljudskog života, te postaje gotovo neodvojivi dio odrastanja, školovanja, poslovanja i slobodnog vremena. Upravo zbog toga kod dijela populacije dolazi do disfunkcionalne upotrebe interneta, odnosno do poteškoća u ograničavanju vremena provedenog na internetu. Najranjivija kategorija za nastanak internet-ovisnosti jesu djeca i mladi. Kako rezultati mnogobrojnih istraživanja govore o potencijalnom ovisničkom ponašanju djece i mladih na internetu, posebno u posljednjih nekoliko godina, može se itekako smatrati razlogom za brigu. Psiholozi navode da simptomi pretjeranog korištenja interneta variraju u broju i frekvenciji, te tvrde da su u podlozi internet-ovisnosti slični biološki i psihološki mehanizmi kao kod ovisnosti o psihoaktivnim supstancama.
Jedna od najzastupljenijih aktivnosti na internetu jeste surfanje po društvenim mrežama. Ovisnost o društvenim mrežama postaje sve aktuelnija zbog enormnog povećanja broja korisnika društvenih mreža i vremena koje na njima provode. Prema izvještaju “Global Digital Reporta” 2019, skoro četiri i po milijarde ljudi u svijetu koristi društvene mreže, a u prosjeku ih koriste oko dva i po sata dnevno. Facebook i Instagram društvene su mreže koje trenutno koristi najviše ljudi. Godine 2011. oko 10 posto korisnika u svijetu bilo je patološki vezano za Facebook, te neki od stručnjaka poput Željka Rutovića smatraju da Facebook postaje “kategorički imperativ XXI stoljeća”. Upravo zbog toga, Rutović se poetično pita da li je na sceni Facebook medikalizacija, nova socijalizacija ili haos informacija.
PET SATI SURFANJA
Od 310 ispitanih mladih u istraživanju Dudić i Silajdžić, čak 99,4 posto njih internet koristi svakodnevno (samo 0,6 posto je izjavilo da ne koriste internet svaki dan). Ono što može biti alarmirajuće jeste da je, prema samoprocjeni, 20 posto mladih neprestano online, 38,7 posto njih je u toku jednog dana online više od pet sati, 29 posto provodi online između tri i pet sati u toku dana, a 10,3 posto njih su online između jednog i tri sata. Najmanji je procent onih (1,9 posto) koji u toku dana provedu samo jedan sat na internetu. Mnogima je od njih bilo teško identificirati koliko vremena provode na internetu, tražili su dodatna pojašnjenja od istraživača smatrajući da im je teško pretočiti vrijeme provedeno online u sate.
Njih 17,5 posto kazalo je da se ponekad osjeća preokupirano internetom kad nisu online. Psiholozi smatraju da osobe koje su preokupirane internetom često skrivaju ponašanje od drugih, te pokazuju gubitak interesa u drugim aktivnostima i odnosima. Podaci pokazuju da skoro 15 posto mladih ponekad radije odlučuje provesti vrijeme online nego izaći sa svojim prijateljima. Štaviše, podatak da 26 posto mladih ponekad uznemirujuće misli o životu blokira umirujućim mislima na internetu govori da je internet postao izuzetno važan dio svakodnevice mladih. Nije iznenađujući podatak da se 22,1 posto njih ponekad plaši da bi život bez interneta bio dosadan, prazan i nesretan.
Iako oko 60 posto mladih ostaje online duže nego što su planirali, samo je 4,2 posto ispitanika izjavilo da zapostavlja kućne poslove i druge obaveze zbog vremena provedenog online. Zbog kasnonoćnog surfanja, oko 26 posto mladih nedovoljno spava. Njih 8,4 posto ponekad pokušava sakriti koliko su dugo online, dok najveći procent mladih (oko 78 posto) nikada ili rijetko pokušava sakriti koliko su dugo online. Iako je skoro 65 posto mladih izjavilo da nekonektiranost nikada ne utječe na njihovo emocionalno raspoloženje, ne smije se zanemariti podatak da se 11 posto mladih ponekad osjeća depresivno, neraspoloženo ili nervozno kad nisu online, što nestaje nakon što se vrate na mrežu. Posebno ukoliko se uzme u obzir da konektiranost na internetu može ostaviti ozbiljne posljedice na emocionalno i kognitivno funkcioniranje i narušiti kvalitet života.
Oko 12 posto mladih kaže da se ponekad drugi žale na njih zbog vremena koje provede na internetu. Dakle, ljudi iz neposrednog okruženja primjećuju njihovu preokupiranost internetom. Nadalje, 26,6 posto njih ponekad govore da će ostati “samo još nekoliko minuta” na mreži, ali zapravo ostaju mnogo duže. Interesantno je istraživački komentirati da samo 6,2 posto mladih uvijek pokušava smanjiti količinu vremena koje provode online, ali ne uspijevaju (14,6 posto njih često pokušava, 27,6 posto ponekad, 30 posto rijetko), dok 21 posto njih nikada ne pokušava smanjiti vrijeme koje provode na internetu.
Ukupna prosječna ocjena na IAT testu pomoću koje je ispitivana prisutnost ovisnosti o internetu kod mladih u Bosni i Hercegovini iznosi 44, što prema Jounginom testu odgovara kontinuumu od 40 do 69. Ovaj rezultat, prema pomenutoj skali, ukazuje na prisutnost problema u emocionalnom, kognitivnom i socijalnom funkcioniranju, kao što su zanemarivanje neposrednih socijalnih kontakata i svakodnevnih obaveza, netolerancija, gubitak kontrole, anksioznost, iskrivljena percepcija o vremenu provedenom na internetu, usamljenost i povlačenje.
Rezultat ukazuje na blagu razinu internetske ovisnosti. Ranije studije pokazale su da blaga do kompulzivna upotreba interneta može dovesti do socijalne izolacije i depresije, nesklada u vezi i braku, akademskog neuspjeha među studentima, te problema na poslu, kao što su smanjena produktivnost i gubitak posla.
