Ove je sedmice njegovo ime u centru pažnje svjetskih medija nakon što je izdao nalog za hapšenje najviših izraelskih zvaničnika i trojice vođa Hamasa zbog navoda o ratnim zločinima počinjenim u i oko Gaze.

isječak iz intervjua za CNN, kada je kazao da mu je jedan svjetski vođa kazao da je sud u Haagu „napravljen  za Afriku i bitange poput Putina“, jedan je od najpopularnijih klipova ovih dana na društvenim mrežama. Riječ je o Karimu Khanu, haškom tužiocu, pravniku iza kojeg je više od 30 godina profesionalnog iskustva i istrage zločina, između ostalih, počinjenih u Iraku od strane takozvane Islamske države.   

Khan, tužilac Međunarodnog krivičnog suda (MKS/ICC) podnio je zahtjev za izdavanje naloga za hapšenje izraelskog premijera Benjamina Netanyahua, ministra odbrane Yoava Gallanta i trojice čelnika Hamasa, među kojima i Ismaila Haniyeha.

Khan je u saopćenju naveo da ima razumne osnove da vjeruje da Netanyahu i Gallant snose krivičnu odgovornost za "ratne zločine i zločine protiv čovječnosti" počinjene na teritoriji Palestine, u Pojasu Gaze, najmanje od osmog oktobra.

Zločini su uključivali "izgladnjivanje civila kao metod ratovanja kao ratni zločin", "namjerno nanošenje velike patnje ili teške tjelesne ili zdravstvene povrede", "namjerno ubijanje", "namjerno usmjeravanje napada na civilno stanovništvo kao ratni zločin" i "istrebljenje i/ili ubistvo", navedeno je u saopćenju.

Khan je dijete Paksitanca i Britanke i odrastao je na Otoku. U jednom je intervjuu kazao kako je, kada je na CNN-u vidio strahote ratova na Balkanu i kada je saznao da je osnovan Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY), poželio tamo jednog dana raditi. Nekoliko prijava za posao mu je odbijeno ali je on bio uporan i postao prvi član engleske advokatske komore kojeg je zaposlio Ured tužioca u Haagu

„Rat na Balkanu je bjesnio. Susreo sam se s mnogo izbjeglica u Ujedinjenom Kraljevstvu i bio dirnut izvještajima koji su davali pažnju tom groznom sukobu. Mogućnost da pravda stigne zločince takvih razmjera jednostavno se činila ispravnom i nevjerojatno uzbudljivom“, ispričao je u tom intervjuu Khan.

Tada je objasnio i da je studirao pravo na King's Collegeu u Londonu i da potiče iz zajednice pakistanskih ahmedija. „Ja sam član muslimanske zajednice ahmedija koja se suočila s teškim progonima u Pakistanu. General Zia-ul-Haq... donio je Vojnu uredbu XX koja je u Pakistanu učinila krivičnim djelom za članove moje zajednice da sebe nazivamo muslimanima ili da se 'predstavljamo' kao muslimani na bilo koji način. Mnogi su ubijeni ili zatvoreni ili su tražili azil izvan Pakistana. Nažalost, taj zakon i državno odobreni progon Ahmadi muslimana, kao i kršćana i drugih, nastavlja se i danas.“

Odgovor na pitanje ko su ahmedija može se naći na službenom portalu Islamske zajednice u BiH odakle je Stav u jednom od svojih članaka prenio dijelove eseja dr. hafiza Safveta Halilovića, koji je ustvrdio sljedeće:

“Ahmedije su ekstremna i zabludjela sekta, koja je nastala krajem 19. stoljeća u Indiji. Osnivač ove sekte je Mirza Gulam (Ghulam) Ahmed el-Kadijani, pa se ova sekta prema imenu njenog osnivača naziva 'Ahmedije', a poznati su i kao 'Kadijanije', s obzirom na to da je on rođen i pokopan u mjestu Kadijan u Indiji.

Mirza Gulam je rođen 1835. godine, u vrijeme kada je indijski potkontinent bio koloniziran od strane Velike Britanije. On je širio i propagirao brojne zablude, čak i one koje izvode iz islama. Tako je, između ostalog, za sebe govorio da je on Božiji poslanik i da je najavljeni Mehdija i Mesija (Spasitelj), koji će doći pred Sudnji dan. U svojim djelima on doslovce kaže: 'Ja sam vjesnik (nebijj), ali bez novog zakona, ja sam poslanik (resul), ali bez knjige!'

Interesantno je da je Mirza Gulam bio potpuno vjeran i odan Britancima. Smatrao je i naučavao da muslimanima nije dozvoljeno da se suprotstavljanju kolonizatorima na bilo koji način, naročito putem pobune i oružanog sukoba.  Zbog toga je imao svu moralnu i materijalnu podršku Velike Britanije, koja je u to vrijeme okupirala indijski potkontinent.

Mirza Gulam je naučavao da s poslanstvom Muhammeda, a. s., nije završen ciklus slanja Božijih poslanika. Vjerovao je i govorio da će se Allah, dž. š., i dalje javljati ljudima preko novih poslanika, a sebe je smatrao jednim od njih. U početku svog djelovanja govorio je da je on samo reformator, zatim da je najavljeni Mehdija, da bi se u zadnjoj dekadi 19. stoljeća proglasio poslanikom.

Pored toga, propagirao je i druge zablude i nastranosti, npr. da alkohol i druga opojna pića, čak i droga, nisu zabranjeni. Zbog toga ih je i sam lično konzumirao, a u vezi s tim postoje brojna svjedočenja i kazivanja njegovih sljedbenika. Mirza Gulam je umro 1908. godine u Lahoru, a pokopan je u Kadijanu.

Nakon njegove smrti, njegove pristalice, iako su uživale veliku naklonost i podršku tadašnjih okupatorskih britanskih vlasti, podijelile su se u dva ogranka: Kadijanije i Ahmedije. Kadijanije smatraju da su oni matična Gulamova sljedba, pa stoga nisu ni mijenjali svoje sjedište niti učenje. Vjeruju da je Mirza Gulam Ahmed najavljeni Mehdija, Mesija i Božiji poslanik. Gulamovo učenje smatraju jedinim pravim vjerskim učenjem. Njegove su im knjige glavni kodeks rada i ponašanja, a njegov mezar svetište koje hodočaste.

Žive u uvjerenju da je Muhammedova, a. s., objava s vremenom poprimila niz deformacija i da je bilo nužno slanje novog Božijeg poslanika koji će reformirati islam i postaviti njegovo učenje na 'prave' temelje. Svome 'mesiji' (spasitelju) pripisuju niz čuda i kerameta, nadnaravnost i veličinu iznad svih Božijih poslanika.”

Svoju reputaciju Karim Khan je stekao na terenu, djelujući u nekim od najistaknutijih slučajeva koji su došli do međunarodnih sudova. Bio je glavni savjetnik za žrtve zločina Crvenih Kmera, radio je na slučajevima zločina protiv čovječnosti počinjenih u Keniji 2007. godine, zatim na slučaju zločina protiv čovječnosti i korupcije u libijskim sudovima nakon pada Gadafiijevog režima.

Također, radio je na slučaju protiv Jean-Pierrea Bemba Gomba, bivšeg potpredsjednika Demokratske Republike Kongo za zločine počinjene u Centralnoafričkoj Republici (Bemba je na kraju oslobođen od strane ICC-a) a radio je i na slučaju Charlesa Taylora, bivšeg predsjednika Liberije, prvog afričkog predsjednika koji je procesuiran na međunarodnom sudu.

Karim Khan je u februaru 2021. izabran za tužioca ICC-a. Bio je glavni podsekretar Ujedinjenih naroda i služio je kao prvi posebni savjetnik i voditelj istražnog tima Ujedinjenih naroda za utvrđivanje odgovornosti za zločine koje je počinila takozvana Islamska država (Daesh) u Iraku između 2018. i 2021.