Kažu da je riječ immaqua koju najčešće koriste Inuiti na Grenlandu. To znači "možda" i često je koriste jer na ovom otoku sve ovisi o stanju leda i vremena. Tu ne možete planirati a da ne uzmete u obzir led. Ali Donald Trump navikao je dobiti sve što poželi. Novoizabrani predsjednik Sjedinjenih Država razmišlja o kupovini Grenlanda i ne prihvaća immaqua za odgovor. Još u svom prvom predsjedničkom mandatu već je predlagao kupovinu otoka, ali tu ideju niko nije shvatio ozbiljno. Za svaki slučaj, Danska je pojasnila da Grenland nije na prodaju.

U ponedjeljak je novoizabrani američki predsjednik ponovio svoj plan u poruci kojom je najavio imenovanje novog američkog ambasadora u Danskoj. Trump je rekao: "Sjedinjene Države smatraju vlasništvo i kontrolu nad Grenlandom apsolutnom nuždom." Trump nije prvi američki predsjednik koji je predložio kupovinu Grenlanda. Ideja je prvi put iznesena u javnost 1860-ih, pod predsjednikom Andrewom Johnsonom. Izvještaj američkog State Departmenta iz tog vremena sugerirao je da ga strateški položaj ledenog otoka, zajedno s obiljem resursa, čini idealnom akvizicijom.

Taj dugogodišnji interes nije se materijalizirao sve do 1946., kada je Harry Truman ponudio Danskoj 100 miliona dolara za teritoriju. Prethodno je razmišljao o razmjeni Aljaske za strateške dijelove Grenlanda. Ali Danci su rekli ne.

Grenland se nalazi u sjevernom Atlantiku, između Evrope i Sjeverne Amerike, s druge strane Baffin Baya, nasuprot Kanade. To je najveći otok na sjevernoj hemisferi i 85% od njegovih 2,1 miliona kvadratnih kilometara prekriven je ledom. Njegovo stanovništvo jedva doseže 60.000 stanovnika, koncentriranih na južnoj obali. Oko 88% njih su Inuiti.

Grenland je poluautonomna teritorija koja je dio Danske, zemlje s kojom je politički povezan od 13. stoljeća. Službeno je integriran u dansku državu 1953. godine, a dobio je samoupravu 1979. Grenlandska vlada odgovorna je za većinu unutrašnjih poslova, dok Danska kontroliše monetarnu politiku i vanjske poslove, uključujući odbranu. Kopenhagen daje godišnju subvenciju kako bi pomogao otoku da zadovolji svoje potrebe. Od 2009. godine Grenland ima ustavno pravo proglasiti nezavisnost.

Ispod njegovog leda krije se neizmjerno blago. Grenland ima nalazišta rubina, koja se eksploatišu od 2007. godine, te velika nalazišta željeza, aluminija, nikla, platine, volframa, titana, bakra i urana, koja tek trebaju biti iskopana. Godine 2021. grenlandska vlada donijela je zakon o zabrani rudarenja urana.

I povrh svega toga, ima velike rezerve rijetke zemlje. Arktički otok smatraju najvećim nalazištem rijetkih zemalja na svijetu. Koriste se u mobilnim telefonima, električnim vozilima i ostaloj potrošačkoj elektronici, ali i u bombama i drugom oružju. Danas je Kina jedan od glavnih dobavljača ovih minerala.

Grenland ima puno toga a globalno zatopljenje će to olakšati. Klimatske promjene mogle bi velik dio ovih golemih prirodnih resursa učiniti dostupnima. A topljenje leda moglo bi otvoriti nove plovne puteve u arktičkoj regiji. Ali povlačenje leda također bi moglo biti problem. Mogao bi razotkriti otrovni nuklearni otpad ostavljen na nekoliko američkih vojnih lokacija tokom Hladnog rata. To je slučaj u kampu Century, američkoj bazi napuštenoj gotovo 60 godina, reliktu Hladnog rata.

Ideja iza Camp Centuryja bila je stvoriti mrežu mjesta za lansiranje nuklearnih projektila koja bi mogla preživjeti prvi ruski napad. Baza se sastojala od 21 tunela ukupne dužine tri kilometra, a pokretao ju je nuklearni reaktor. Bio je kratkog vijeka, djelovao je od 1959. do 1967. godine. Ista baza podataka pokazuje da interes za Grenland nije samo u njegovim nalazištima minerala, već i u samom položaju. Otok je strateški važan za SAD, jer se nalazi na najkraćem putu od Sjeverne Amerike do Evrope. Sve velike sile zainteresirane su za ovaj kutak svijeta. Kupovinom otoka Trump bi pokušao prestići Rusiju i Kinu.

Washington je dugo smatrao da je otok strateški važan. Tamo je već uspostavio bazu zračnih snaga i radar na početku Hladnog rata. Svemirska baza Pituffik, bivša zračna baza Thule, takođe postoji na Grenlandu. To je najsjevernija predstraža američke vojske i ključna komponenta njenog globalnog radarskog sistema. S Grenlanda SAD mogu nadzirati i spriječiti sve projektile koji idu iz Rusije, Kine ili čak Sjeverne Koreje. Slično tome, s Grenlanda mogu lakše lansirati projektile i slati brodove prema Aziji ili Evropi.

Najveći neprijatelj SAD više nije Rusija, već Kina. Ta azijska zemlja također žudi za grenlandskim bogatstvima i strateškim položajem. U posljednjem desetljeću Peking je kupio ili naručio nekoliko ledolomaca kako bi stvorio nove rute za svoje proizvode preko arktičkog leda. Kina godinama ulaže u Grenland u pokušaju da zauzme ključni prostor kada leda nestane.  Ova azijska država pokušava pridobiti Inuite nudeći im ono što im je potrebno, bilo da su to aerodromi, ceste ili pitka voda, u zamjenu za pristup sirovinama. Lakše im je jer su se stanovnici otoka oduvijek osjećali napuštenima od strane danskih vlasti. Američka je administracija 2018. godine uspjela spriječiti Peking u finansiranju izgradnje tri aerodroma na Grenlandu. Tu je, naravno, I Rusija. Planovi Moskve za ovaj dio zemaljske kugle uključuju ogromna ulaganja u izgradnju gradova na sibirskoj obali jer Kremlj procjenjuje da će do 2030. doći do potpunog nestanka morskog leda, barem ljeti.

Nakon Trumpovih primjedbi, danska vlada najavila je značajno povećanje budžeta za odbranu Grenlanda. Ministar odbrane Troels Lund Poulsen rekao je da je paket "dvocifreni iznos u milijardama" u krunama, što bi bilo blizu 1,5 milijardi eura. Danska iz novog odbrambenog budžeta želi finansirati kupovinu dva nova broda za istraživanje, dva nova bespilotna aviona dugog dometa i dva dodatna tima za zaprege sa psima. Dogovor bi takođe uključivao sredstva za povećanje osoblja i nadogradnju jednog od tri glavna grenlandska civilna aerodroma za prihvat borbenih aviona F-35.