Čini se da su se članovi Saveza za bolju budućnost izborili za naklonost Fahrudina Radončića i on je, ipak, u žestokoj konkurencij sa samim sobom odlučio da ostane predsjednik ove stranke. Na Trećem kongresu SBB-a, održanom 13. novembra u Mostaru, izabran je za lidera ove političke organizacije i to jednoglasno!
U svečanom govoru povodom obnavljanja funkcije predsjednika SBB-a, kojeg kao da mu je pisao Jozo Pavković, Radončić je ponovio svoj sada već čuveni stav da “već tri puta Bošnjaci biraju dva člana Predsjedništva BiH”. Ako se to ponovi i četvrti put, prema njegovim riječima, “to bi značilo da Hrvati 16 godina, iako konstitutivan narod, trpe i osjećaju diskriminaciju”.
Osim što ovakvim stavom direktno pomaže čerečenju Bosne i Hercegovine, još je gore to što Fahrudin Radončić ne vidi gdje je problem. Ili možda, što je najgore, svjesno učestvuje u problemu. Dragan Čović i njegov HDZ, baš kao i Milorad Dodik, građanski model uređenja države, potpuno suludo, smatraju stvaranjem “islamske države”. Ugađanje željama Dragana Čovića, s kojim je inače i intiman prijatelj, podrazumijeva pristajanje na cijepanje Bosne i Hercegovine na etničke torove, što bi mogao biti, uzmemo li u obzir iskustva iz ne tako davne prošlosti, još jedan poen za snage koje teže potpunoj disoluciji države.
Da svojeglavi Fahrudin Radončić ne dijeli ovo mišljenje ni s kim na takozvanoj probosanskoj strani možda ovo sve i ne bi bilo toliko problematično. Međutim, djeluje zastrašujuće što on u tome nije usamljen.
U njegovim opasnim stavovima prati ga i “lider” Naroda i Pravde Elmedin Konaković, koji će najvjerovatnije pobjeći od najavljivanog izlaska na megdan, kako se pretpostavlja, Bakiru Izetbegoviću i u prvi plan isturiti Denisa Zvizdića u utrci za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Poziciju u zoni odbrane zahtjeva Dragana Čovića zauzeo je i bivši košarkaš te do sada nije revidirao ovaj antidržavni rezon.
Na svu sreću, ovaj duo sve više gubi tlo pod nogama pa se, po svemu sudeći, o državnoj politici neće ni imati priliku pitati.
