U Rožajama je 25. marta održana elektorska skupština za izbor članova 4. saziva Bošnjačkog vijeća u Crnoj Gori. Za učešće na skupštini se prijavilo 95 elektora, a na skupštini je bio prisutan 91 elektor. Shodno Pravilima za izbore članova savjeta manjinskog naroda ili druge manjinske nacionalne zajednice (Službeni list Crne Gore, broj 58/2017" od 22.09.2017) na skupštini se biralo 12 članova Bošnjačkog vijeća iz reda elektora. Članovi 4. saziva Bošnjačkog vijeća u Crnoj Gori koji su izabrani na elektorskoj skupštini su: 1. Nurković Ejup; 2. Šahman Sead ; 3. Ibrahimović Aldemar ; 4. Rastoder Mirsad ; 5. Azemović Nadil ; 6. Tahirović Salko; 7. Muratović Sabina ; 8. Šahmanović Bejto; 9. Kurtagić Husein ; 10. Čindrak Ermin ;  11. Muhović Adnan i 12. Mustafić Suljo.

Izbor članova Vijeća vršio se po pravilima Statuta u skladu sa zakonom koji donosi Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava. Novi saziv Vijeća bira se svake 4 godine, a ukupan broj članova ovisi o broju članova Vijeća po funkciji (predsjednici opština, skupština, ministri, poslanici u državnom parlamentu). Recipročno tome broju, biraju se članovi po elektorskoj skupštini. Ove godine, od ukupno 17 javnih funkcionera koji su imali pravo da budu članovi po funkciji, njih 12 izjasnilo se kao Bošnjaci, te se shodno tome broju biralo i 12 članova po elektorskoj skupštini, što znači da će naredne četiri godine Vijeće činiti ukupno 24 člana. Pravo na učešće na izborima za članove Vijeća po elektorskoj skupštini imao je svaki punoljetni građanin – državljanin Crne Gore koji se u pisanoj formi izjasni kao Bošnjak i prikupi stotinu potpisa podrške. Prijavilo se 95 elektora (kandidata) koji biraju i mogu da budu birani. Prema riječima dosadašnjeg predsjednika Vijeća Ejupa Nurkovića, ako se u obzir uzme broj potpisa podrške elektorima, možemo kazati da je u konstituiranju novog saziva Vijeća učestvovalo skoro 11.000 Bošnjaka.

Ejup Nurković rođen je 1957. u Rožajama. Osnovnu školu i gimnaziju završio je u rodnom gradu, a Ekonomski fakultet u Prištini 1984. godine. Uspješno je obavljao niz važnih funkcija u privredom gigantu “Gornji Ibar”. Godine 2014. biva imenovan za predsjednika Opštine Rožaje i tu funkciju je obavljao narednih šest godina, nakon čega biva imenovan za predsjednika Bošnjačkog Vijeća u Crnoj Gori.

STAV: Jesu li pripreme za izbore tekle transparentno i u demokratskom duhu? Naime, bilo je optužbi, očito s političkom pozadinom, da je Vijeće uzurpirano od jedne stranke?

NURKOVIĆ: Što se tiče Zakona, nacionalni savjeti su dužni da najmanje 45 dana prije isteka mandata savjeta upute poziv pripadnicima manjinskog naroda ili druge manjinske nacionalne zajednice koji se nalaze na funkcijama iz člana 33, stav 5. Zakona o manjinskim pravima i slobodama, radi davanja izjave o prihvatanju članstva u savjetu. Sve zakonske procedure su ispoštovane, poziv je bio javan i transparentan te objavljen u medijima. Rok za prijave elektora ranije je bio 21 dan, a ovaj put je produžen na 45 dana zbog situacije s virusom korona.

Što se tiče izjava o “uzurpaciji” Vijeća od strane jedne stranke, u najmanju ruku zvuči pretenciozno. Iako nije moje da dajem političke insinuacije, ali Bošnjačka stranka je od svog osnivanja 2012. godine dala najveći kolektivni doprinos u ostvarivanju prava Bošnjaka, trećeg po brojnosti naroda u Crnoj Gori. Kada su nacionalna osviještenost, jasan politički put, entuzijazam i jedinstvo počeli da daju svoje rezultate, vođeni takvom idejom, Bošnjaci okupljeni oko Bošnjačke stranke pokazali su najveću spremnost da kroz institucije sistema, na svim poljima, doprinesu dinamičnijem nacionalnom dignitetu, pa samim tim i kroz Bošnjačko vijeće, te se stoga može stvoriti lažni privid o “uzurpaciji”, što naravno ne stoji.

Gledano s današnje distance, poraslo je i interesiranje za sudjelovanje u radu Vijeća, gdje u prilog govore i činjenice da većina vijećnika po funkciji nisu članovi Bošnjačke stranke, kao i veliki broj prijavljenih elektora, njih 95, što je dovoljan dokaz da Vijeće čini nacionalni konglomerat sastavljen iz stranačkih i nestranačkih ličnosti, što je dobar pokazatelj da je većina Bošnjaka u Crnoj Gori svjesna svog nacionalnog identiteta.

STAV: Kakva je budućnost Bošnjaka u Crnoj Gori s obzirom na bujanje prosrpske politike, koja je prije nekoliko dana odnijela pobjedu u Nikšiću?

NURKOVIĆ: Što se tiče budućnosti Bošnjaka u Crnoj Gori, iako su svoji na svome, ona prije svega najviše ovisi o nama samima. Bošnjačko Vijeće u Crnoj Gori ima itekako važnu ulogu kada je u pitanju borba za položaj Bošnjaka. Mi smo kao institucija svjesni svoje odgovornosti i predano ćemo raditi na tom planu.

Stanje u državi se može sagledati s više aspekata i iz različitih uglova i svaki za sebe pruža različite percepcije i analize. Osnovni postulat koji može anulirati sva previranja, bila ona politička, vjerska ili nacionalna, jeste implementacija Ustava i zakona te demokratskih standarda kojima teži država Crna Gora, koja je jasno trasirala svoj evropski put uz sve poteškoće koje nosi sama tranzicija kada je u pitanju zapadni Balkan. Što se tiče “pobjede” u Nikšiću, jasno je da je preko 2/3 ljudi glasalo za suverenu, proevropsku i građansku Crnu Goru i to je fakt, tako da, ako bi lokalnu vlast formirale stranke koje po svojim programima slove za demokratske i građanski orijentirane, u tom slučaju i dominantna politička slika bi izgledala mnogo jasnije.

STAV: Jesu li ili očekujete da će manjinska prava biti reducirana s novom vlasti? Kakva je pozicija Vijeća u novim političkim okolnostima?

NURKOVIĆ: S obzirom na to da je država Crna Gora po Ustavu građanska država, Bošnjaci nisu manjina već manjinski narod, što je, gledano s pravnog aspekta, dobra predispozicija za ravnopravnu zastupljenost u svim sferama institucija sistema, političkog i javnog života te mogućnost više za ravnomjeran infrastrukturni i ekonomski razvoj općina u kojima Bošnjaci čine većinu i mi trebamo tražiti svoja prava bez obzira ko je na vlasti.

Imali smo poziv od novog premijera Crne Gore gospodina Zdravka Krivokapića, gdje smo otvorili niz tema i o položaju Bošnjaka, te o implementaciji Ustavom zagarantiranih prava na jezik, obrazovanje i informiranje na bosanskom jeziku, što smatramo ključnim postulatima važnim za podizanje nacionalne svijesti. Vijeće se trudi da u skladu sa svojim zakonskim ingerencijama uspostavi dobru saradnju s institucijama sistema i profesionalnom agitacijom tražiti svoja prava.

STAV: Nakon preseljenja dugogodišnjeg lidera Bošnjačke stranke Rafeta Husovića, kakva je perspektiva ove stranke? Slažete li se da je prije svega bitno održati jedinstvo? Čuju se glasine o frakcionaštvu, o mogućnostima osnivanja novih stranaka. Ne bi li to bilo pogubno za Bošnjake u Crnoj Gori, posebno u ovom trenutku potpune političke nesigurnosti na državnoj razini?

NURKOVIĆ: Rafet Husović je ujedinio više stranaka pod “krov” Bošnjačke stranke, a jedinstvo, nada i optimizam bili su osnova njegovog političkog promišljanja koje je uspješno prenio na mlađe generacije koje nastavljaju tim putem. Na posljednjim parlamentarnim izborima (augusta 2020) Bošnjačka stranka je osvojila najveći broj glasova do sada i u državnom parlamentu ima tri poslanika. Stoga, glasine o novim frakcijama unutar najvećeg bošnjačkog političkog subjekta nemaju realnu osnovu bez obzira na apstraktnu političku situaciju u Crnoj Gori.

STAV: Nedavno nas je zapanjila vijest da se u Crnoj Gori osniva Stranka crnogorskih Muslimana. Očito da u godini kada bi se trebao održati popis stanovništva postoji intencija razbijanja ili oslabljivanja Bošnjaka. Kako je moguće da nakon skoro tri desetljeća neki nisu uspjeli shvatiti da je ime Musliman za nacionalnost odavno prevaziđeno, ali i da je suštinski nemoguće spajati ime naroda i vjersku odrednicu?

NURKOVIĆ: Osnova svega leži u Ustavu Crne Gore iz 2006. godine, gdje su muslimani upisani kao “narod”, što opet ima dublju historijsku konotaciju i o tome je napisano hiljade članaka i radova. Nije pretjerano ako to nazovemo “ustavnim fenomenom”, kada je vjerska odrednica preinačena u “nacionalnu” i kao takva implementirana u Ustav, no i to je dio našeg, bošnjačkog usuda na ovim prostorima. Stoga, vijest o osnivanju Stranke crnogorskih Muslimana nije ništa manji fenomen, posebno ako se uzmu u obzir politička dešavanja u Crnoj Gori u posljednjih godinu dana, kada je politički i nacionalni pluralizam doživio svoj vrhunac te kod određenih grupacija izazvao “politički vertigo”, uslijed kojeg se rađaju nesmotrene ideje, što ne znači da autor ideje nije imao na umu i popis stanovništva, koji je za sada prolongiran do daljnjeg.

 STAV: Kakva su Vaša očekivanja s obzirom na popis stanovništva? Šta je uradilo, ili šta će uraditi Vijeće u procesu popisne agitacije? Hoće li Bošnjaka biti manje? Uostalom, kome je u interesu da se Bošnjaci asimiliraju ili u Crnogorce ili u Srbe ili da se cijepaju prihvatajući nepostojeću naciju Muslimani? 

NURKOVIĆ: Popis stanovništva je za nas veoma važan proces u koji Bošnjačko vijeće mora ući potpuno spremno. Vijeće svoje aktivnosti mora prilagoditi aktuelnoj epidemiološkoj situaciji pa se planirane tribine i sesije moraju realizirati kroz online platforme i aplikacija te putem televizije. Naravno, uz sav popratni printani materijal i određenu medijsku kampanju koja je također itekako važna. Mišljenja smo da će Bošnjaka na sljedećem popisu biti približno procentu iz 1991. godine, kada je Muslimana u Crnoj Gori bilo skoro 15 posto, kada nismo imali pravo da se pišemo Bošnjacima, mada to je naša težnja i radit ćemo na tome. Ne bih kalkulirao kome je u interesu da se Bošnjaci kao narod asimiliraju jer oni čine ozbiljnu demografsku većinu u Crnoj Gori, ali asimilaciji doprinosi i to da su Bošnjaci na proteklom popisu (2011) bili podijeljeni u šest kolona, što je kod velike većine stanovništva izazivalo zbunjenost pa ćemo se potruditi da na sljedećem popisu agitiramo da se to promijeni.