Više od 80 različitih zemalja proizvodi pšenicu diljem svijeta, ali većina svjetske proizvodnje pšenice dolazi iz samo nekoliko zemalja, prema podacima Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO). Ukupno se godišnje proizvede 749.467.531 tona pšenice, količina koja ne bi trebala predstavljati problem za opskrbu razvijenih zemalja.
Međutim, budući da su Rusija i Ukrajina glavni svjetski proizvođači pšenice, koji zajedno čine gotovo 30% svjetske trgovine, sukob koji je u toku između dviju zemalja prouzročio je velike prekide i njihov posljedični rast cijene na svjetskom tržištu.
Problem je u tome što je, nakon riže i kukuruza, pšenica treća najproizveđenija žitarica u svijetu i druga najproizveđenija žitarica za ljudsku prehranu i svaki uticaj na glavne proizvođače, poput suša, ratova ili drugih događaja, može uticati na cijeli svijet. Pšenica ima udio bjelančevina od oko 13%, glavni je izvor biljnih bjelančevina u ljudskoj prehrani i važan izvor ugljikohidrata. Isto tako, kada pšenica dolazi od cijelog zrna, izvrstan je izvor dijetalnih vlakana i hranjivih tvari.
Kina je najveći svjetski proizvođač pšenice, proizvela je više od 2,4 milijarde tona pšenice u posljednja dva desetljeća, što čini oko 17% ukupne proizvodnje između 2000. i 2020. godine. Međutim, većina pšenice proizvedene u Kini koristi se u zemlji kako bi se zadovoljila potražnja njezinih građana. Osim toga, Kina je najveći svjetski potrošač pšenice, u razdoblju 2020/2021, zemlja je činila približno 19% svjetske potrošnje pšenice.
Druga zemlja po veličini u proizvodnji pšenice je Indija. U posljednja dva desetljeća Indija je proizvela 12,5% pšenice na planetu. Poput Kine, Indija zbog velike potražnje većinu svoje pšenice drži na domaćem tržištu.
Konačno, Rusija je treći najveći proizvođač pšenice u svijetu i također najveći svjetski izvoznik. Zemlja je 2021. godine izvezla više od 7,3 milijarde američkih dolara pšenice, što je činilo oko 13,1% ukupnog izvoza pšenice te godine.
