Louvre je prvobitno izgrađen kao tvrđava krajem 12. stoljeća za vrijeme vladavine Filipa II. Augustusa. Tokom stoljeća, tvrđava je prošla kroz mnoge transformacije, postajući kraljevska palača u 16. stoljeću pod vladavinom Franje I. Njegova ljubav prema umjetnosti postavila je temelje za današnju kolekciju Louvrea. Kralj Luj XIV. preselio je kraljevski dvor u Versailles 1682. godine, ostavljajući Louvre kao mjesto za izlaganje kraljevske kolekcije umjetnina.
Revolucija i otvaranje muzeja
Francuska revolucija donijela je velike promjene, a Louvre je 1793. godine otvoren kao javni muzej. Revolucionari su smatrali da umjetnička djela trebaju biti dostupna svima, a ne samo aristokraciji. Otvaranje Louvrea kao muzeja bio je simbol demokratskih ideala revolucije.
Jedna od najpoznatijih priča vezanih za Louvre je krađa Mona Lise. Ova slavna slika Leonarda da Vincija, koja privlači milione posjetitelja svake godine, ukradena je 1911. godine. Krađa je izazvala međunarodnu senzaciju. Slika je nestala iz muzeja, a potraga za njom trajala je dvije godine. Na kraju, Mona Lisa je pronađena u Italiji, gdje ju je čuvao Vincenzo Peruggia, talijanski radnik koji je radio u Louvreu. Peruggia je vjerovao da slika pripada Italiji i da ju je Napoleon ukrao. Njegova krađa učinila je Mona Lisu još poznatijom, a povratak slike u Louvre bio je veliki događaj.
Egipatska kolekcija i misterije
Louvre je dom jedne od najimpresivnijih kolekcija egipatskih antikviteta na svijetu. Ova kolekcija uključuje statue, mumije, sarkofage i razne artefakte koji pružaju uvid u život i vjerovanja drevnih Egipćana. Jedan od najfascinantnijih eksponata je Dendera zodijak, drevni astronomski reljef koji prikazuje zvijezde i planete. Ovaj reljef je bio predmet mnogih teorija zavjere i misterija, uključujući tvrdnje da sadrži tajne informacije o drevnim civilizacijama.
Napoleonova kolekcija
Napoleon Bonaparte je imao veliki utjecaj na Louvre. Tokom svojih osvajanja, Napoleon je prikupio ogromnu količinu umjetničkih djela iz cijele Evrope. Mnogi od tih eksponata su završili u Louvreu, čineći ga jednim od najbogatijih muzeja na svijetu. Iako su mnoga djela vraćena nakon Napoleonovog pada, mnogi eksponati su ostali u muzeju, uključujući i poznatu skulpturu “Umirući rob” Michelangela.
Arhitektonska veličanstvenost
Louvre nije samo poznat po svojoj kolekciji umjetnina, već i po svojoj arhitekturi. Staklena piramida, koju je dizajnirao I. M. Pei, postala je simbol muzeja. Ova moderna struktura, izgrađena 1989. godine, izazvala je kontroverze kada je prvi put predstavljena, ali je brzo postala ikoničan dio Louvrea. Piramida služi kao glavni ulaz u muzej i savršeno se uklapa s arhitekturom palače.
Louvre je također postao važan dio popularne kulture. Pojavio se u mnogim filmovima, knjigama i pjesmama. Jedan od najpoznatijih primjera je roman “Da Vincijev kod” Dana Browna, koji je dodatno popularizirao muzej. Priča o tajnim društvima, skrivenim porukama i umjetničkim djelima u Louvreu privukla je milione čitatelja i posjetitelja muzeja.
Louvre je mnogo više od muzeja; on je simbol povijesti, umjetnosti i kulture. Njegove galerije čuvaju priče o prošlim vremenima, velikim umjetnicima i nevjerovatnim događajima. Posjeta Louvreu nije samo prilika da se vidi neka od najpoznatijih umjetničkih djela na svijetu, već i da se doživi bogata historija i fascinantne priče koje ovaj muzej čine jedinstvenim.
