Govoriti bez otvaranja usta, pomicati kameru vezanih ruku, pričati stvarnost iskrivljenu propagandom... To je, čini se, jedini način da iranski filmaši režiraju filmove o svojoj zemlji, a da ne završe u zatvoru, što je sve teži zadatak u toj državi. Od Islamske revolucije 1979. godine, iranski su umjetnici na meti sistema, lišeni svake slobode izražavanja; cenzurirana je bilo kakva vrstu produkcije koja prikazuje viziju drugačiju od službene ili onu koja kritikuje vlast te šiitske države.

Jafar Panahi, dobitnik venecijanskog Zlatnog lava za 'The Circle' (2000.) i Zlatnog medvjeda na Berlinaleu za 'Taxi Teheran' (2015.), suočava se sa šestogodišnjom zatvorskom kaznom nakon što je prije sedam dana uhapšen zbog protesta protiv hapšenja dvojice kolega, Mohammada Rasoulofa i Mostafe Al-Ahmada, nezavisnih filmaši koji su vrlo kritični prema vladi.

Ovo dvoje umjetnika kažnjeno je zbog pisma u kojem su osudili korupciju koja je uzrokovala urušavanje zgrade Metropol u južnom gradu Abadánu gdje su, prema zvaničnim informacijama, poginule 43 osobe. Manifest, koji je također potpisao Panahi, poziva i iranske sigurnosne snage da prestanu koristiti svoje oružje.

Kao reakciju na hapšenje svojih kolega, Panahi je na Instagramu objavio izjavu koju su potpisala 334 iranska filmaša u kojoj osuđuju "konstantnu represiju" nezavisnih umjetnika, pozivajući na međunarodnu saradnju i tražeći "trenutno i bezuslovno oslobađanje" zatvorenika.

"Osuđujemo sistematsko kršenje osnovnih individualnih i društvenih prava od strane relevantnih organizacija i institucija", stoji u Panahijevom pismu u kojem, bezuspješno, traži slobodu za Rasoulofa (Zlatni medvjed u Berlinu) i Al-Ahmada, koji su "napadnuti u svojim domovima i odvedeni na nepoznato mjesto".

Panahi nije mogao šutjeti. Dan nakon te poruke, 11. jula, prestižni je reditelj uhapšen dok je protestvovao ispred teheranskog tužiteljstva. Hapšenje bi ga moglo skupo stajati s obzirom na njegovu prošlost. U utorak je iransko pravosuđe objavilo da je dobitnik nagrade za najbolji scenario na filmskom festivalu u Cannesu za 'Tri lica' (2008.) svojim postupcima prekršio uslovnu slobodu koju je uživao od 2010. zbog krivičnog djela "propagande protiv režima".

U to vrijeme bilo mu je zabranjeno snimanje filmova, pisanje scenarija, putovanje u inozemstvo i davanje intervjua medijima. Bio jepotreban štrajk glađu, međunarodni pritisak i garancija od 200.000 dolara da ga režim pusti iz ćelije uz hiljadu uslova. Sada mu opet prijeti tih šest godina zatvora.

Još 2010. reditelj Abbas Kiarostami stao je u obranu Panahija, iskoristivši boravak u Cannesu, gdje je predstavljao film 'Ovjerena kopija', da osudi lošu situaciju u kojoj se nalaze iranski filmaši, pod "trajnim pritiskom" koji im onemogućuje slobodno stvaranje.

“Sva umjetnost je u zatvoru”, rekao je tada dobitnik Zlatne palme za film “Okus trešnje” (1997.). "Snimanje filmova nije zločin", rekao je Kiarostami, jedan od najuticajnijih i najkontroverznijih reditelja u postrevolucionarnom Iranu.

Iranske vlasti već godinama progone svoje filmaše zbog prikazivanja vladine represije i tiranije u svojim filmovima. Snimanje filmova u Iranu postalo je veoma težak posao jer je vlada odlučna ušutkati svaku vrstu neslaganja. Ali takvim mjeramane samo da ne guše iranski talenat za snimanje filova. Štaviše, potiču kreativnost.

Ako je muškarcima teško snimiti film u Iranu, još je teže ženama. Samira Makhmalbaf, kći reditelja Mohsena Makhmalbafa, je prije svoje 20. godine već osvojila nagradu žirija u Cannesu. Rediteljka, jedna od najuticajnijih pripadnica novog vala iranske kinematografije, kojoj pripada i Panahi, ne može snimati u svojoj zemlji, a u Afganistanu je bila meta napada u kojem je poginuo njezin asistent.

Ni višestruko nagrađivani Oskarovac Asghar Farhadi nije uspio izbjeći kaznu zbog kritičnosti prema iranskim vlastima. Oduzet mu je pasoš, prijetilo mu se i ispitivalo ga na aerodromima. Nedavno je optužen da je plagirao svoj posljednji film, 'Junak', za kojeg je dobio veliku nagradu žirija na prošlom festivalu u Cannesu, kojeg je, navodno, kopirao od bivšeg studenta filmske radionice u kojoj je predavao.