Prijedorčanin Meho Selman prošao je kroz velika iskušenja tokom Agresije na Bosnu i Hercegovinu. U prvim mjesecima napada na Bošnjake u Prijedoru Meho je zajedno sa svojim bratom Mirsadom i stotinama drugih bošnjačkih muškaraca odveden u prijedorske zloglasne logore. Nakon izlaska iz logora, odlazi u Kraljevinu Dansku, koja je i danas mjesto njegovog stanovanja. U ovom zemlji već je dugo godina politički aktivan, a na predstojećim izborima u Danskoj jedan je od petnaest kandidata bh. porijekla. Ono što ga odvaja od ostalih kandidata jeste činjenica da je on jedini kandidat za regionalni nivo, što mu pruža nešto veće nadležnosti, ali i mogućnosti u kontekstu lobiranja za Bosnu i Hercegovinu. O ovim i drugim srodnim temama Selman govori za Stav.
STAV: Dugo ste godina prisutni na političkoj sceni u Kraljevini Danskoj. Šta Vas je motiviralo za ozbiljan politički angažman?
SELMAN: Motivacija još jednoj političkoj kandidaturi jesu mnogi započeti politički projekti i mnogobrojne ostvarene relacije, ali i spoznaja i procjena da se aktivnim bavljenjem politikom (u ovom slučaju na lokalno-regionalnom nivou) može utjecati na donošenje odluka koje se tiču naše svakodnevnice. Bh. građani u Kraljevini Danskoj su danas ravnopravni članovi danske zajednice i danskog društva. Obrazuju se i završavaju priznate danske škole i univerzitete, aktivni su na danskom radnom tržištu, plaćaju uredno porez danskoj državi i stoga imaju sav mogući interes, a ja bih dodao i obavezu, da utječu na zbivanja u našem lokalnom danskom okruženju. Lično sam se uvjerio i na vlastitom primjeru da aktivan politički angažman naših ljudi pozdravlja velika većina naših danskih sugrađana, što također doprinosi dodatnom pozitivnom profiliranju i imidžu naše zajednice u ovoj skandinavskoj zemlji.
STAV: Koliko ste do sada kroz svoj politički aktivizam pomogli bh. zajednici i Bosni i Hercegovini?
SELMAN: To je pitanje možda najbolje postaviti pripadnicima bh. zajednice ovdje u Kraljevini Danskoj. Ja kako god da odgovorim bit ću subjektivan u svome odgovoru i procjeni, ali ako pokušam za jedan trenutak biti neutralan i objektivan, onda mislim da se bh. građani ni po čemu ne mogu stidjeti moga političkog angažmana. Iza svih mojih političkih odluka za koje sam i glasao i za koje nisam glasao u parlamentarnoj sali Regije Južne Danske (Region Syddanmark) postoje zvanični dokumenti koji su u svako doba dana dostupni svakom članu danske zajednice. Lično sam svjestan razloga nimalo dobrovoljnog dolaska u Kraljevinu Dansku, svjestan svoga identiteta, ali i okruženja u kojem smo se našli i u kojem živimo više od četvrt stoljeća.
Mislim da sam i kao čovjek i kao politički angažirana osoba uspio dati skroman doprinos na pozitivnoj afirmaciji naše zajednice u našem danskom okruženju i na zbližavanju našega i danskog naroda. U svakom slučaju, u bezbroj navrata sam se uvjerio na velikom razumijevanju danskog naroda i danskih političara za našu tešku i pretešku ratnu prošlost i jednu vrstu njihove impresioniranosti da se mi iz prve generacije nismo predali i da smo čak pronašli i višak energije za naš aktivni angažman na danskoj političkoj sceni, koja ima višedecenijsku i višestoljetnu demokratsku tradiciju s iznimno visokim standardima argumentiranog pluralizma.
STAV: Na predstojećim izborima u Danskoj jedan ste od petnaest kandidata bh. porijekla. Ono što Vas izdvaja od ostalih jeste to da ste Vi jedini regionalni kandidat. Koja je razlika između lokalnog i regionalnog nivoa, te u kojoj mjeri Vam taj nivo omogućava veće učešće u donošenju određenih odluka?
SELMAN: U serijalu našeg bosanskohercegovačkog radija ovdje u Kraljevini Danskoj ukupno će se predstaviti 15 kandidata s našim porijeklom, mada to nije konačan broj naših kandidata na novembarskim izborima. Naši se kandidati ovoga puta nalaze u čak 5 različitih i vrlo ozbiljnih danskih političkih partija i tačno je da se samo moje ime i ovoga puta nalazi na regionalnoj listi. Kraljevina Danska je po svom uređenju ustavna monarhija i vrhovni suveren je danska kraljica Margareta II (Dronning Margrethe 2), ali je kraljičina uloga ceremonijalnog karaktera. Stvarna politička moć je u danskom državnom parlamentu, gdje se donose i izglasavaju danski zakoni, a onda danska vlada, regiji i komune sprovode te zakone u djelo, tj. u svakodnevnicu. Danske regije imaju odgovornost za vrlo aktualnu zdravstvenu oblast, za regionalni razvoj, za međugraničnu saradnju, ekološka pitanja, kulturne projekte na regionalnom nivou i obligatnu savjetodavnu ulogu u radu danskih srednjih škola, prvenstveno gimnazija.
Danske komune donose važne odluke po pitanju školstva (osnovne škole), starijih osoba, socijalnih pitanja, rada udruženja, gradskog razvoja i kulture. Kao regionalni političar, primijetio sam da u dosta slučajeva imamo kontakte s danskim političarima u izvršnoj vlasti (ministrima), danskim parlamentarcima općenito i posebno s danskim parlamentarcima iz Evropskog parlamenta i s mnogim ljudima koji rade u administraciji (kao savjetnici ili konzulenti) i koji nisu nimalo beznačajni, jer oni su ti koji pišu zakonske tekstove i dostavljaju ih kasnije političarima na različitim nivoima na usaglašavanje.
STAV: U prethodnom periodu imali ste priliku razgovarati sa značajnim političkim imenima. Šta im govorite o Bosni i Hercegovini? Ili još konkretnije, šta oni uopće znaju o trenutnom stanju u našoj zemlji?
SELMAN: Nikada u svojim razgovorima s danskim političarima, bez obzira na to s kojeg nivoa oni dolazili, nikada nisam propustio priliku da ih podsjetim zbog čega smo mi stigli ovdje u ovu mirnu skandinavsku zemlju. Koncentracioni logori, etnički progoni, genocid! Na desetine hiljada ubijenih civila, na stotine hiljada prognanih i protjeranih i najstrašniji rat u Evropi od završetka Drugog svjetskog rata i holokausta. Uistinu se osjećam privilegiran da sam imao i još uvijek imam priliku razgovarati i politički sarađivati s priznatim danskim političkim imenima: Villy Søvndal (do prije nekoliko godina glavni politički šef danske diplomatije i ministar vanjskih poslova Kraljevine Danske i danas gradonačelnički kandidat za danski grad Kolding i regionalni politički zastupnik i moj prvi kolega koji sjedi u parlamentarnoj sali tik pored mene), Trine Bramsen (zvanična ministrica odbrane Kraljevine Danske), Christel Schaldemose (danska zastupnica u Evropskom parlamentu), Stephanie Lose (predsjednica danskih regija i potpredsjednica danske liberalne partije), Mogens Lykketoft (prijašnji predsjedavajući Generalne skupštine UN i prijašnji predsjednik danskog državnog parlamenta), Birthe Weiss (prijašnja ministrica unutarnjih poslova i svojevremeno politički odgovorna za ratne bh. izbjeglice i koja je i sama aktivno na terenu u Bosanskoj krajini učestvovala u potrazi za ratnim zločincima), Peter Rahbæk Juel i Anker Boye (sadašnji i prijašnji gradonačelnici našeg grada Odense) i povremeno se u različitim prilikama susretnem i s prijašnjim danskim premijerom iz 90-tih Poulom Nyrupom Rasmussenom.
Sviju njih, a i ostale danske političare koje susrećem uvijek podsjećam na razloge našeg prisilnog dolaska u Kraljevinu Dansku, ali svima njima pominjem i nužnost daljnjeg aktivnog fokusiranja međunarodne zajednice, a samim tim i aktivne danske uloge na današnja dešavanja u Bosni i Hercegovini, koja su rezultat brutalne agresije na našu domovinu. Bosna i Hercegovina danas nažalost nije funkcionalna država zbog mnogobrojnih dejtonskih ograničenja i u tom dijelu međunarodna zajednica ima i odgovornost i obavezu da ispravlja nepravedno nametnutu etničku podjelu zemlje.
STAV: Prošli ste put od srpskih zloglasnih logora u Prijedoru do danskog parlamenta. Koliko ta činjenica Dancima govori o snazi Bošnjaka?
SELMAN: Bošnjački narod jeste uistinu poseban fenomen. Nažalost, tragedija našeg naroda iz 90-tih nije nikako i jedina u našoj višestoljetnoj povijesti. Naš narod je i ranije bio protjerivan s vlastitih ognjišta u druge zemlje u kojima su naši preci i sunarodnjaci zauvijek ostajali i gdje je sve započinjalo iznova, na nekom drugom mjestu daleko od svojih rodnih domova. Međutim, čini mi se da se ovog puta naš narod neće u potpunosti utopiti i nestati u svojim novim sredinama. Dobrim dijelom razlog tome jeste današnja svekolika globalizacija i internetizacija koja je učinila da ljudi mogu živjeti na hiljade kilometara daleko od svog rodnog kraja, ali da se emotivne veze sa zavičajem neće prekinuti. Isto tako, ovoga puta je mnogo pisanih i videozapisa i drugih dokumentiranih tragova (mnogobrojne sudske presude) koje svjedoče sve proživljeno, ali i preživljeno kada je u pitanju bošnjački narod. I danski mediji potvrđuju sve ovo pomenuto kada u svojim reportažama o našim ljudima uvijek potenciraju naš identitet i porijeklo, naravno, dodatno potpomognuti našim vlastitim iskustvima.
Moja priča, priča čovjeka koji je od zloglasnog stratišta stigao do parlamentarne sale Regije Južne Danske jeste bila zanimljiva i danskim medijima i danskoj javnosti, i ja to lično, možda i subjektivno i sukladno upravo pomenutom, tumačim kao svojevrsno svjedočenje i dodatno dokumentiranje naše teške prošlosti, ali i dokazivanje i pokazivanje volje da je jedan narod uistinu teško i nemoguće uništiti. Zbog toga vjerovatno i jeste respekt danskih zvaničnika prema pripadnicima našeg naroda koji su se, unatoč teškoj prošlosti, uspjeli “sabrati” i koji se nisu htjeli predati i koji su pokazali kako se može i treba ići naprijed.
STAV: Koliko danski političari bh. korijena mogu ustvari pomoći Bosni i Hercegovini i u kojem kontekstu?
SELMAN: Svaki političar u Kraljevini Danskoj izabran ili u gradsku ili regionalnu skupštinu ili državni parlament ima legitimitet, koji se poštuje u danskoj javnosti. Taj legitimitet je prvenstveno vezan za političku partiju kojoj se pripada, ali je neosporno da taj legitimitet daje pristup mnogim mjestima gdje se donose važne političke odluke, bez obzira na to o kojem je nivou vlasti riječ. Slijedom pomenutoga, politički legitimitet omogućava da se ostvaruju relacije s relevantnim osobama koje u određenom trenutku na određenom mjestu mogu aktivno agitirati za Bosnu i Hercegovinu. Kraljevina Danska jeste mala zemlja, ali ne treba zaboraviti da je riječ o zemlji koja je respektabilna članica i u EU i u NATO vojnoj alijansi i koja je najlojalnija saveznica još uvijek velike Amerike u mnogim oblastima, posebno u vojnim misijama širom svijeta. Osim toga, politički angažman i legitimitet ostvaren izborom i ulaskom u organe danskih vlasti daje puno lakši pristup danskim medijima, gdje se danskoj javnosti može kazivati između ostalog i o dešavanjima u našoj domovini Bosni i Hercegovini – i kroz našu prošlost, ali i kroz sadašnjost i posebno budućnost Bosne i Hercegovine.
Uistinu sam ponosan što je u danskim medijima uredno arhivirano na desetine mojih medijskih novinskih tekstova koji govore o mojoj domovini Bosni i Hercegovini. I nikada ne treba zaboraviti da je raspoloženje danske javnosti nešto do čega danski političari sasvim sigurno i itekako drže. Bosna i Hercegovina je mala zemlja i trebaju joj prijatelji. Ako mi u dijaspori svojim političkim angažmanom barem za jedan mali djelić učinimo da se na malu Bosnu i Hercegovinu obrati pažnja s relevantnih danskih mjesta, onda naša skromna misija i lobiranje nije bilo uzalud.
STAV: Preko jedanaest godina zajedno s gospodinom Mensurom Gracom uređujete program BH radija Odense, medija bh. zajednice u Danskoj. Koji su dosadašnji rezultati ovog medije i koliki on ima utjecaj među našom zajednicom?
SELMAN: Svakog puta kada se treba kazivati o svom angažmanu i ličnog karaktera i u saradnji s drugim velikim rodoljubima naše domovine Bosne i Hercegovine, uvijek je teško biti realan i objektivan. Ali, ako opet za trenutak jedan pokušam da se stavim u neutralan položaj, što je, ponavljam, vrlo teško, ali ako to za trenutak jedan učinim, onda mislim da je mali i volonterski radio učinio mnogo toga na afirmaciji i promociji naše nacionalne skupine u Kraljevini Danskoj, zajedno sa svim našim zemljacima koji su od prvog dana podupirali rad našeg radija. O tome postoje mnoga sada i dokumentirana svjedočanstva naših emisija i projekata uspješnog predstavljanja naše skupine. Svakog utorka u našem programu učestvuju naši ljudi i naši danski sugrađani (i obični ljudi, ali i osobe iz javnog života Danske) koje približavamo našoj zajednici, našim ljudima, našoj domovini. Veliki je broj aranžmana prema našoj domovini Bosni i Hercegovini urađenih u saradnji s danskim institucijama i za dansku javnost, mnogo je humanitarnih projekata koje je BH radio Odense uradio zajedno s najjačom humanitarnom bošnjačkom organizacijom u Danskoj “MOST-BRO”, na što smo uistinu ponosni i zbog čega bh. zajednica treba da bude zahvalna i mom radijskom kolegi Mensuru Graci i predsjedniku organizacije Faruku Jakiću, naravno uz sve naše dobre ljude koji su uvijek pomagali i pomažu našu domovinu.
Kada je u pitanju rad našeg radija, ipak smatram da se vrhunac našeg djelovanja desio prije tri godine, kada je na inicijativu našeg radija i u formalnoj saradnji s ovdašnjim Udruženjem Bošnjaka logoraša Odense i uz iskrenu i svesrdnu podršku naših građana i zemljaka okupljenih od samog starta oko ove ideje uspješno realiziran historijski projekt postavke originalne replike stećka u gradskom parku Odense (rodnog grada velikog svjetskog pisca Hansa Christiana Andersena) povodom obilježavanja 25. godišnjice dolaska bh. građana u Kraljevinu Dansku. Postavka stećka, nacionalnog monumenta države Bosne i Hercegovine, u javnom prostoru u gradskom parku jeste nešto na što smo iznimno ponosni i nešto što ostavljamo u amanet našim potomcima i generacijama koje će dolaziti iza nas, kao trajno svjedočanstvo i našeg volonterskog angažmana i postojanja države Bosne i Hercegovine. Aktualni i rezidentni ambasador Bosne i Hercegovine u Kraljevini Danskoj, gospodin Emir Poljo, nakon postavke našeg stećka, na jednoj je javnoj tribini i obraćanju bošnjačkoj zajednici u danskom gradu Esbjergu kazao da postoji više vidova diplomatije. Postavka stećka, nacionalnog monumenta države Bosne i Hercegovine, jeste po mišljenju našeg ambasadora također diplomatski čin i događaj prve kategorije na svjedočenju i države i historije Bosne i Hercegovine. Sasvim je prirodno da smo itekako ponosni na riječi zvaničnog predstavnika države Bosne i Hercegovine u Kraljevini Danskoj.
STAV: U čemu vidite najveću snagu Bošnjaka izvan domovine? Kako dijaspora može utjecati da Bosna i Hercegovina bude mjesto boljeg življenja?
SELMAN: Najveća vrijednost bošnjačkog naroda i u domovini i u dijaspori jeste svjedočenje postojanja države Bosne i Hercegovine. Dok god postoji bošnjački narod, postojat će i pomen na državu Bosnu i Hercegovinu, naravno, i uz pripadnike drugih naroda koji smatraju Bosnu i Hercegovinu svojom matičnom državom i domovinom. Ogroman je potencijal ovdje u dijaspori da bošnjački narod pomogne Bosni i Hercegovini, u saradnji s pripadnicima drugih naroda koji vole svoju rodnu zemlju. Ako Bošnjaci budu više živjeli za Bošnjake radujući se uspjesima svojih sunarodnjaka u politici, u nauci, u literaturi, u sportu, u svijetu ekonomije, onda će sva ta pozitivna energija jedinstva i življenja jednih za druge biti kanalisana i usmjerena na jedinu pravu adresu: na našu kroz historiju uistinu napaćenu, ali i svetu domovinu Bosnu i Hercegovinu! Mnogo smo u ovome razgovoru pominjali politički angažman naših ljudi ovdje u Kraljevini Danskoj, zapravo, to je bio i povod ovoga razgovora, ali, pored politike koja je dakako itekako važna, ne treba zaboraviti niti jednu drugu stvar. A to je naša mladež koja je rođena ovdje u Kraljevini Danskoj, a koja se danas u danskoj zajednici predstavlja kao najobrazovanija nacionalna skupina u Kraljevini Danskoj, obrazovanija čak i od svojih danskih vršnjaka.
Naši mladi vrsni fizičari, matematičari, ekonomisti, inžinjeri, ljekari, pravnici, školovani na vrhunskim danskim i evropskim univerzitetima, zajedno sa svojim danskim prijateljima jesu uistinu ogroman potencijal za Bosnu i Hercegovinu. Ovi mladi ljudi će, svjesni svoga identiteta koji smo im ugradili mi iz prve generacije (nadamo se da je to tako), pozitivno utjecati na svoje danske vršnjake i svoje prijatelje kroz zajedničko školovanje da se još više zanimaju za Bosnu i Hercegovinu. Kao zemlju zanimljivu za posjetiti, kao zemlju zanimljivu za investicije i u ulaganja, i kao zemlju koja zavređuje svu moguću političku pažnju zajedničkog djelovanja i saradnje Bosne i Hercegovine i Kraljevine Danske.
