Dok se njegovi radovi prodaju za milione, on i dalje ostaje anonimni "gerilac" s kantom spreja. Od ulica Bristola do betonskih barijera Betlehema, Banksy je postao simbol otpora koji umjetnost koristi kao oružje.

U svijetu u kojem je slava mjerljiva brojem pratilaca i stalnom prisutnošću pod reflektorima, Banksy je anomalija. Čovjek bez lica, čiji je identitet najčuvanija tajna savremene umjetnosti, već decenijama uspijeva provocirati establišment, ismijavati kapitalizam i skretati pažnju na zaboravljene konflikte, a da pritom nikada nije stao pred kamere bez maske.

Ko se krije iza maske?

Potraga za pravim Banksyjem traje od devedesetih, kada su se u Bristolu pojavili njegovi prvi radovi rađeni tzv. šablonima. Najuvjerljivija teorija, potkrijepljena geografskim profiliranjem naučnika s Univerziteta Queen Mary, ukazuje na to da je on Robin Gunningham, umjetnik iz Bristola.

Druga popularna teorija povezuje ga s Robertom Del Najom, frontmenom grupe Massive Attack. Zagovornici ove teze ističu da se Banksyjevi murali često pojavljuju u gradovima u kojima bend nastupa. Nedavno otkriveni audio-snimak BBC-jevog intervjua iz 2003. godine bacio je novo svjetlo na misteriju – na pitanje novinara da li se zove Robert Banks, umjetnik je odgovorio: "Robbie". Ipak, uprkos svim teorijama, Banksyjeva anonimnost ostaje njegov najjači brend i štit.

Remek-djela s porukom

Banksyjeva umjetnost nije samo estetski čin, to je politički pamflet na zidu. Njegova najpoznatija djela postala su ikone pop-kulture.

Djevojčica s balonom, originalnog naziva Girl with Balloon, mural je koji se prvobitno pojavio u Londonu 2002. godine. Simbolizira nevinost i nadu koja izmiče. Postao je planetarno poznat 2018. godine kada se verzija na platnu samouništila, izrezala u trenutku kada je prodana na aukciji za 1,1 milion funti.

Bacač cvijeća ili Flower Thrower je mural u Betlehemu koji prikazuje demonstranta koji, umjesto molotovljevog koktela, baca buket cvijeća. To je univerzalna poruka mira i otpora kroz ljubav.

Nakon što se "Djevojčica s balonom" samouništila, Ljubav u kanti, tj. Love is in the Bin, postala je novo djelo koje kritizira komercijalizaciju umjetnosti.

Neraskidiva veza s Palestinom

Dok mnogi umjetnici izbjegavaju zone konflikta, Banksy je Palestinu učinio centralnom tačkom svog aktivizma. Njegov rad tamo nije samo umjetnička instalacija, već direktna kritika izraelske okupacije i barijera koje dijele ljude.

Prvi put je posjetio Zapadnu obalu 2005. godine, kada je na betonskom zidu razdvajanja naslikao devet murala. Među njima su se isticali prizori djece koja kopaju rupe kroz zid kako bi vidjela idiličnu plažu ili djevojčica koju baloni podižu preko barijere.

Vrhunac njegovog angažmana bio je projekt "Walled Off Hotel" otvoren 2017. godine u Betlehemu. Hotel, koji se reklamira kao onaj s "najgorim pogledom na svijetu", gleda direktno u izraelski zid. Unutrašnjost je ispunjena Banksyjevim originalima, uključujući scenu jastučnice između izraelskog vojnika i palestinskog mladića. Hotel nije samo turistička atrakcija, već i muzej koji educira posjetioce o historiji konflikta, a sav profit usmjerava se lokalnoj zajednici.

Banksy je također ušao u Gazu nakon rata 2014. godine, ostavljajući murale na ruševinama kuća kako bi skrenuo pažnju na patnju civilnog stanovništva.

- Zidovi su trenutno u modi, ali ja sam se njima bavio davno prije nego što je Trump to učinio popularnim - ironično je izjavio tada.

Banksyjeva snaga ne leži u njegovom imenu, već u sposobnosti da natjera običnog prolaznika da zastane i zamisli se. Bilo da se ruga britanskom parlamentu zamjenjujući poslanike šimpanzama ili oslikava golubicu mira u pancirki na snajperskom nišanu u Palestini, on ostaje savjest modernog društva. Dok god postoje zidovi – bilo oni fizički u Palestini ili metaforički u glavama ljudi – Banksy će biti tu da na njima ostavi svoj trag.