Općina Pale-Prača, smještena na geografskom, ali i političkom rubu Federacije BiH, od samog osnivanja nosi breme zanemarene lokalne zajednice.

Nastala kao administrativna jedinica s velikim očekivanjima, ali minimalnom podrškom, općina već tri decenije vodi borbu, ne za razvoj, već za opstanak.

S koeficijentom raspodjele javnih prihoda koji je simbolično nizak, infrastrukturno odsječena i demografski pogođena, općina Pale-Prača je na margini.

U razgovoru za Stav s načelnikom općine Alminom Ćutukom otvorili smo pitanja o izazovima općine, koje prati kontinuirani odliv stanovništva, nerazvijenost, ali i o planovima koji bi, izgrađen tunel Hranjen, mogli otvoriti novu stranicu u budućnosti ove općine.

Odliv stanovništva

Kada je riječ o demografskoj situaciji, ona je izuzetno nepovoljna. Trend egzodusa započeo je još ranije, od ukidanja željezničke pruge, prije agresije na Bosnu i Hercegovinu. Povratak je bio dobar 1996. i 1997. godine, međutim, u posljednjih nekoliko godina bilježi se veliki odliv stanovništva.

- Možemo reći da se stanovništvo gotovo uplovilo. Izazova je jako puno. Glavni izazov je Sarajevo, blizina Sarajeva, što bi trebala biti prednost za ove krajeve. Međutim, nama je to otežavajuća okolnost, veliki broj stanovništva je zbog uvjeta koji pružaju veliki centri i sam glavni grad otišao, otišao je u inostranstvo - kazao je načelnik.

Privredni (ne)razvoj

Međutim, najveći problem s kojim se suočavaju jeste privredni razvoj.

- Općina Pale dugo godina je imala problem sa tunelom Stambolčić, međutim, i otvaranjem tunela mi smo i dalje ostali, na neki način, slijepo crijevo. Nismo na tranzitu. U ovom momentu sve ide u smjeru priprema za budući tunel Hranjen, čime će se sigurno stanje u našoj općini mnogo promijeniti. Na nama je hoćemo li spremni dočekati otvaranje tunela ili nećemo - akcentirao je on.

Općina se kao institucija nalazi u izrazito teškoj poziciji, ponajviše zbog sistemske ovisnosti o odluci Skupštine Bosansko-podrinjskog kantona u pogledu dodjele grantova lokalnim zajednicama.

Dodatni teret predstavlja Zakon o preraspodjeli javnih prihoda, koji nikako ne ide u prilog malim općinama. Umjesto da im omogući razvoj, postojeći kriteriji, poput broja stanovnika, broja učenika i površine, dodatno ih marginaliziraju, čineći male općine još manjima.

- Mi smo se u više navrat obraćali Parlamentu FBiH da se Zakon izmijeni, jer mi sa koeficijentom 0,05 zaista ne možemo, prihodi su jako mali. Uporedite sa sarajevskim općinama, gdje je koeficijent preraspodjele 18. Kad nešto pomnožite sa 18 i sa 0,05 je prevelika razlika. Bez obzira na probleme koje imamo u budžetu, mi imamo dosta dobru ekipu koja radi na projektima i u prosjeku godišnje realizujemo projekata negdje u vrijednosti otprilike miliona - naveo je načelnik.

Dodaje da podrška viših nivoa vlasti varira, ali da imaju podršku i drugih općina.

- U suštini, naši projekti se i svode na podršku od viših nivoa, to su sredstva koje povlačimo od različitih ministarstva, čak i drugih općina. Zavisi je li izborna godina, zavisi koja je politička opcija na vlasti, mada mi pokušavamo da to što manje utječe, jer politika je dva mjeseca pred izbore, ostalo je život. I mi moramo ovdje da živimo, moramo da se borimo, da što manje idemo kroz politiku, a što više da radimo institucionalno, institucija s institucijom - kazao je on.

Potencijal općine Pale-Prača

Potencijal kojim općina raspolaže je nesporan i zaista velik. Nažalost, kako je istaknuo, o tom potencijalu se govori već godinama, ali nije stavljen funkciju.

Ipak, pripreme za otvaranje tunela i usmjeravanje tranzitnog saobraćaja kroz ovu općinu predstavljaju važne korake ka njegovom iskorištavanju.

- Mi smo pripremili već jednu industrijsku zonu, nekih oko 200 duluma, to je bivša vojna kasarna. Imamo još neke odluke, čekamo od Vlade Federacije, koje bi nam trebale dalje olakšati. Imamo drugu parcelu, koju planiramo pretvoriti u poslovnu zonu, to je 45 duluma općinske zemlje. To je ono što kažem da moramo spremno dočekati investitore i prolazak tunela, jer već ima interesiranja investitora, mnogo se promijenilo, za razliku od prije tri-četiri godine, kad se zaista niko nije interesirao za ovu lokalnu zajednicu. Ljudi hoće da krenu, da se pozicioniraju prije prolaska puta - objasnio je Ćutuk.

Almin Ćutuk: Potencijal općine je ogroman

Ukazao je i na veliki turistički potencijal ove lokalne zajednice. Pale-Prača ima mnogo destinacija koje bi mogle biti zanimljive turistima.

- Imamo od kanjona rijeke Prače, lovnog turizma, starog grada Pavlovca, jako lijepih pećina, turbe Semiz-Ali paše koje je pod zaštitom države. Prelijepi su predjeli, nekropole stećaka, po 90 imamo stećaka u jednoj nekropoli. Zaista ima jako puno prostora za turizam, puno prostora će biti za razvoj poljoprivrede koja je u posljednje vrijeme u ekspanziji, prvenstveno plastenička proizvodnja, koja bilježi porast - naveo je načelnik.

Vratiti mlade

S njim smo razgovarali i o tome šta je ključ kako bi se mladi privukli na ovo područje.

- Mnogo je ključeva za mlade. Ključ za mlade je od društvenih mreža, kako im se nešto servira iz svijeta, iz porodice, iz škole, iz društva, kako im se šta predstavlja, i kako mladi imaju predstavu o bilo čemu. Do sad se nastojalo mladima sve ono što su naše vrijednosti predstaviti kao nešto zastarjelo, da je poljoprivreda nešto što nije in, da je otići u grad, živjeti u gradu, nešto prelijepo, nešto što treba da se radi.

Vidim da se povećalo interesiranje za prirodu, za selo, to će u budućnosti biti naša perspektiva. Međutim, to moraju i mladi da shvate. Treba da im se to predstavi kao nešto zdravo, kao nešto pozitivno, da to budu mjesta gdje se oni mogu družiti, da nije samo kafić mjesto gdje se može družiti. Pored toga dolazi ono bez čega mladi ne mogu, a to je da bi zasnovali porodicu moraju imati radno mjesto i moraju imati za porodicu sve uvjete, sadržaje za dijete, bar dio onoga što se nudi u gradu - istaknuo je Ćutuk.

Od osnivanja - na margini

Problemi u ovoj općini nisu privremeni. Oni traju od samog osnivanja općine jer je, kako je naglasio načelnik, ona već tada stavljena na marginu.

- Općina je svojim osnivanjem stavljena na marginu.

U sastavu je nerazvijenog kantona. Kad vi osnujete općinu sa hiljadu stanovnika koja je nerazvijena i kad joj preraspodjelom javnih prihoda date koeficijent 0,05, vi ste nju već osudili da ona bude na margini i da se ona bori za opstanak.

Mi se 30 godina borimo da opstanemo, a ne da se razvijemo. Dok se druge općine razvijaju, mi svo vrijeme pokušavamo i tražimo načina kako ćemo opstati - upozorio je načelnik.

On smatra da nije bilo volje osnivača, FBiH, da općinu unaprijedi.

- Svi parlamentarci treba da kažu - to je dio naše države, to je dio istočne Bosne koji moramo razviti, koji je jako bitan, kao što je Krajina bitna, bitna je i istočna Bosna, ne može niko reći da nije. Iskreno se nadam da ću u narednom periodu patriote malo pogledati i prema istočnoj Bosni i da svi zajedno kažemo šta je to interes i kako da razvijemo istočnu Bosnu - poručio je on.

Na pitanje hoće li se u budućnosti općina i demografski, i ekonomski potpuno ugušiti. jasno je odgovorio - neće.

- Neće se ugušiti.

Kad smo se izborili u ovom najtežem poslijeratnom periodu, izborit ćemo se i u narednom periodu. To će biti, siguran sam, mnogo prije nego što mi očekujemo.

Prvenstveno, zbog tunela Hranjen. Mi ćemo doći 15 km od Goražda. Bit će nam Drina iza leđa, Jahorina i Sarajevo ispred nas. Mi dolazimo na takvu poziciju u kojoj i da hoćemo da se ne razvijemo, nećemo moći. Bez obzira na to hoće li biti kočnica otpora ili neće, ovaj kraj će zaživjeti - izjavio je on.

U toku je nekoliko projekata, koje planiraju završiti do kraja mandata, ali jasno je poručio da očekuju podršku FBiH.

- Zaista puno bi značilo prvenstveno da se osnivač općine FBiH zainteresuje za ovu lokalnu zajednicu. Na neki način to im je dužnost. Nama ne treba puno. Nama treba malo volje, uz malo volje ne tražimo ni neke ogromne novce. Nama bi, uz malo volje, uz interesiranje FBiH, bilo mnogo drugačije i pozitivnije - zaključio je u razgovoru za Stav načelnik Općine Pale-Prača Almin Ćutuk.