U centru Sarajeva stajala je nekada Ajas-pašina džamija koja je izgorjela kada je Eugen Savojski spalio Sarajevo 1697. godine. Ubrzo je obnovljena, međutim ponovno je stradala u požaru koji je izbio u Latinluku 1879. godine. Nakon toga nije obnavljana već je vakuf odlučio da o svom trošku na tom mjestu sagradi hotel pa je sagrađen "Ajas-pašin dvor" i otvoren na današnji dan 1889. godine. Kasnije će postati hotel "Central", drugi moderni hotel u Sarajevu, nakon hotela "Evropa".
„Uz sadašnji Ajas-pašin dvor (hotel Pratschke) će se kupiti kuća našljednika Tasovca, koja će se oboriti i na istom zemljištu, pripojivši uz gore navedeni Ajas-pašin dvor, sagraditi lijepa trokatna kuća, sa troškom od 18.000 forinti, tako da će se na taj način rečeni dvor znatno proširiti“, javljale su tadašnje novine.
Naziv Central izabran je zbog toga što je u to vrijeme ulica Franca Josifa, današnja Zelenih beretki, bila centralno gradsko šetalište, kako je jednom za Avaz objasnio Mufid Garibija, arhitekta i poznavalac historije grada.
Hotel je sagrađen 1889. godine prema projektu arhitekte Josipa Vancaša, a o trošku gradskog vakufa. Ima tri etaže. Kako je ova zgrada bila na jednoj od najljepših lokacija u centru grada, vakufska komisija je zaključila da cijelu zgradu da u najam pod uslovom da u prizemlju bude kafana.
Kafana je otvorena 22. novembra 1889 godine gostioničaru Kunertu, koji je u prizemlju otvorio kafanu koja je bila poznata po svojoj bašti. Hotel „Central“ je bio uništen tokom Opsade Sarajeva i godinama je propadao. Obnovila ga je i na 30 godina zakupila firma iz Irske.
Gostioničar Kunert je bio jedan od prvih ugostitelja koji je pčceo reklamirati hotel i kafanu tako što je naručivao razglednice s fotografijama „Centrala“. Na razglednicama su pisali i osnovni podaci o hotelu te o njegovim sadržajima.
Kako stoji na stranici Sarajevska sehara, džamiju je sagradio bosanski namjesnik Ajas-beg 1474. godine a mahala Ajas begovog mesdžida se spominje prvi put u popisu iz 1489. godine. Historičari su mišljenja da je ova mahala još starija i da je podignuta čak petnaestak godina ranije, oko 1474. godine.
Mahalu je krasila prelijepa džamija sa kamenom munarom u čijoj blizini se nalazio Ajas begov hamam, a uz njega, pretpostavlja se i Ajas pašin dvor.
I hamam i dvor su imali pitku i čistu vodu koja se mogla natočiti na džamijskoj česmi, ali i na mahalskoj česmi koja je bila na kraju mahale, negdje u blizini današnjeg Doma Oružanih snaga. U ovoj mahali formirana je sabljarska čaršija i kolonija dubrovačkih bazerdžana.
I džamija i česma su potpuno uništene u požaru iz 1878. godine, koji je zahvatio ovo područje. Ajas pašin mesdžid je preživio požar, ali je već iste godine pretvoren u vojno skladište. Potpuno je uništen i zapaljen i 1897. godine.
Hamam, a vjerovatno i dvor, izgorjeli su u pohodu na Sarajevo Eugena Savojskog koji je 1679. godine zapalio i gotovo potpuno uništio grad na Miljacki. Na mjestu spaljenje džamije Josip Vancaš izradi skice Ajas pašinog dvora, čije otvorenje je uslijedilo 1889. godine.
Kasnije je ovo prelijepo zdanje preimenovano u Grand hotel Central. Iza renovirane fasade Ajas-pašinog dvora, poznatijeg kao hotel Central, ostadoše skrivene priče i istine o bosanskim sandžak bezima, sarajevskim vakifima, arhitektima i stradanjima.