Skupština Crne Gore u prošli četvrtak usvojila je Rezoluciju o Genocidu u Srebrenici, kojom se osuđuje i zabranjuje javno negiranje ovog najekstremnijeg, najdrastičnijeg, najbrutalnijeg i najpogubnijeg zločina protiv čovječnosti. Za usvajanje Rezolucije glasalo je 55 zastupnika, 19 je bilo protiv, dok je sedmero bilo suzdržanih. Osim opozicije, za usvajanje ovog vrlo važnog dokumenta glasao je i dio pozicije, tj. Građanski pokret URA na čelu s Dritanom Abazovićem i Demokrate, što je dovelo do najveće krize unutar vladajuće većine otkako je formirana vlast. Interesantno je da je Demokratska partija socijalista Crne Gore predsjednika Mila Đukanovića bojkotirala učešće na sjednicama sve do 17. juna, kada su se zastupnici ove političke partije odlučili pojaviti i glasati za usvajanje Rezolucije. Valja istaći i to da je Skupština glasovima opozicije i četiri zastupnika iz koalicije “Crno na bijelo” smijenila ministra pravosuđa, ljudskih i manjinskih prava Vladimira Leposavića upravo zbog negiranja Genocida u Srebrenici.
Predlagač ove historijski bitne rezolucije jeste Bošnjačka stranka Crne Gore, a njenim usvajanjem napravio se, prema riječima predsjednika Ervina Ibrahimovića, veliki korak naprijed u procesu pomirenja naroda kako u Crnoj Gori, tako i širom regije. On je u više navrata ponovio kako su se maksimalno trudili prihvatiti prijedloge te saslušati i riječ vlasti o ovoj temi, što je u konačnici rezultiralo i usvajanjem konstruktivnih amandmana. Usvajanje Rezolucije o Genocidu u Srebrenici nije samo dovelo do podjela na crnogorskoj političkoj sceni već i u, kako se moglo očekivati, Bosni i Hercegovini i Srbiji. I dok su baštinici civilizacijskih tekovina pozdravili ovaj potez i ocijenili ga iznimno važnim za stvaranje neke ljepše budućnosti, oni drugi su ga, potpuno pogrešno, shvatili kao atak na jedan kompletan narod.
Ervin Ibrahimović za Stav govori o monumentalnosti glasanja za Rezoluciju o Genocidu u Srebrenici, o reakcijama koje je njeno usvajanje izazvalo, ali i o trenutnom položaju Bošnjaka u Crnoj Gori te političkoj viziji Bošnjačke stranke, koja se nalazi na svom novom početku uzmemo li u obzir da je u martu ove godine njeno članstvo ostalo bez dugogodišnjeg predsjednika Rafeta Husovića.
STAV: Glavni inicijator usvajanja Rezolucije o Genocidu u Srebrenici jeste Bošnjačka stranka. Koliko je značajno usvajanje jednog ovakvog dokumenta?
IBRAHIMOVIĆ: Usvajanje Rezolucije o Genocidu u Srebrenici je sigurno historijska odluka ovog saziva Parlamenta, ali i veliki civilizacijski iskorak našeg društva. Za nas, kao predlagače ovog teksta Rezolucije, samim tim je zadovoljstvo veće, jer su takav naš prijedlog prihvatile dvije trećine poslanika, što je pokazatelj da većinska Crna Gora želi pomirenje u regionu. Crna Gora, kao država koja je najviše odmakla u pregovorima oko punopravnog članstva u Evropskoj uniji, mora slijediti i temeljne vrijednosti naših evropskih partnera. Smatramo da je odnos prema žrtvama Genocida u Srebrenici naš odnos prema prošlosti, ali i prema civilizacijskim vrijednostima. Siguran sam da će ova rezolucija biti povod za pomirenje u Crnoj Gori i regionu i da ćemo svi zajedno graditi budućnost za generacije koje dolaze.
STAV: Zbog negiranja Genocida u Srebrenici smijenjen je ministar Vladimir Leposavić. Je li to bilo očekivano?
IBRAHIMOVIĆ: Negirati Genocid u Srebrenici a biti na mjestu ministra u Vladi Crne Gore, koja je deklarativno posvećena EU, nije svojstveno i nije u skladu s vrijednostima koje baštini država Crna Gora i razvijene demokratije EU. Smatram da je bivši ministar Leposavić pokazao nedovoljno poštovanja prema žrtvama i njihovim porodicama jer se od njega očekivalo da doprinese vrijednostima pravde, pomirenja, suživota i poštovanja međunarodnih sudova. Nažalost, to se nije dogodilo i odluka o smjeni je sasvim očekivana i realna.
STAV: Kako ocjenjujete dosadašnji rad Vlade Crne Gore na čelu s premijerom Zdravkom Krivokapićem?
IBRAHIMOVIĆ: Aktuelna Vlada Crne Gore, na čelu s premijerom Krivokapićem, nakon više od 200 dana rada, nije pokazala da je spremna da se uhvati ukoštac s nagomilanim problemima koji muče crnogorsko društvo. Posebno sam zabrinut zbog stanja u ekonomiji jer nema otvaranja novih radnih mjesta, priliv direktnih investicija je u padu, a zbog nejasne i neizvjesne politike Vlade Crne Gore, nezadovoljstvo je u svim sektorima privrede.
STAV: Mnogi su Dritanu Abazoviću i Građanskom pokretu URA zamjerili formiranje koalicije s prosrpskim snagama. Ipak, oni su ovaj put glasali za Rezoluciju. Kako gledate na ovaj politički projekt?
IBRAHIMOVIĆ: Bošnjačka stranka je nakon završenih parlamentarnih izbora nudila model manjinske vlade, gdje bi, osim partija manjinskih naroda, vladu činili još Demokrate i URA. Međutim, to nije prihvaćeno i ispostavlja se da je to bila greška aktuelne većine, jer sam siguran da je naš predloženi model bio najbolja opcija u datom političkom trenutku. Svakim danom se potvrđuje da je ovaj politički model manjinske vlade i danas opcija, jer aktuelna vlada, sastavljena od partija različitih ideoloških pravaca, nije funkcionalna. URA se odlučila na saradnju s Demokratskim frontom. Takva koalicija sa sobom nosi i određene rizike. Svaka partija ima legitimitet da samovoljno donosi odluke, ali će građani dati konačan sud o kvalitetu tih odluka.
STAV: Ovih dana mogle su se čuti lijepe, ali i ne baš tako lijepe riječi o Crnoj Gori u kontekstu usvajanja Rezolucije o Genocidu u Srebrenici. Kako to komentirate?
IBRAHIMOVIĆ: Crna Gora je pokazala da je centar demokratije u regionu, ali vjerujemo da će naš primjer biti dodatni motiv i zemljama u okruženju. Suočavanje s prošlošću je nešto što čeka sve nas na putu ka izgradnji demokratskog društva. Srbija već ima usvojenu jednu Deklaraciju o Srebrenici iz 2010. godine. Bez obzira na određene političke tonove koje ovih dana čujemo, cijeli region će ipak u budućnosti morati staviti tačku na ovo pitanje usvajanjem jednog ovakvog dokumenta.
STAV: Kakav je trenutno položaj Bošnjaka u Crnoj Gori i kakva je uloga Bošnjačke stranke u očuvanju prava naroda koji zastupa?
IBRAHIMOVIĆ: Bošnjačka stranka, kao legitimni predstavnik bošnjačkog naroda u Crnoj Gori, sve svoje kapacitete ulaže kako bi se položaj naroda dodatno popravio i kako Bošnjaci ne bi ostali na marginama procesa koji se odvijaju. Mi imamo obavezu zbog svih onih građana koji su nam dali povjerenje da njihove stavove zastupamo u parlamentu. Zahvaljujući Bošnjačkoj stranci i ranijim koalicionim partnerima, položaj bošnjačkog naroda se značajno unaprijedio, ali još ima dosta prostora kako bi status Bošnjaka bio na zadovoljavajućem nivou. Odlučni smo da svako pitanje koje je važno za naše sunarodnjake kandidiramo pred najvišim državnim organima. Borimo se za pravdu i jednakost i samim tim očekujemo da se Bošnjaci na takav način i tretiraju.
STAV: Koja je temeljna vizija Bošnjačke stranke?
IBRAHIMOVIĆ: Bošnjački narod je autohtoni i državotvorni narod na prostorima Crne Gore, opredijeljen za izgradnju multietničkog društva ravnopravnih naroda i svih građana naše države. Bošnjačka stranka kao njegov autentični i izbornim legitimitetom potvrđeni predstavnik nastavit će snažno podupirati evroatlantski put, izgradnju demokratskog i slobodnog društva i stvaranje ambijenta za slobodno ispoljavanje i uvažavanje različitosti. Pružit ćemo snažan institucionalni otpor svakom negiranju bošnjačkog nacionalnog, jezičkog, vjerskog i kulturnog identiteta, očiglednim tendencijama asimilacije, kao i svakom pokušaju potiskivanja ili izopćavanja pripadnika bošnjačkog naroda iz društvenog, političkog i javnog života i o tome obavještavati domaću i međunarodnu javnost.
Državne institucije moraju imati u vidu da je bošnjački narod stoljećima utemeljen u Crnoj Gori i odgovorno se ponašati kada su pitanju naša nacionalna, jezička, vjerska i kulturna prava. Tražimo ostvarivanje ustavnih prava i punu afirmaciju našeg identiteta kroz državne institucije, na državnom i lokalnom nivou, u obrazovnom sistemu, javnim medijskim servisima, kao i naše pune zaštite u javnom prostoru. Zahtijevamo konkretne poteze države kada je u pitanju razvoj onih mjesta u kojima žive Bošnjaci.
STAV: Vi ste odnedavno predsjednik Bošnjačke stranke, tj. nasljednik ste nedavno preminulog Rafeta Husovića. Hoće li se značajnije mijenjati njena politika s Vama na čelu?
IBRAHIMOVIĆ: U svom govoru na Kongresu Bošnjačke stranke sam kazao da tamo gdje je stao rahmetli Rafet Husović moramo nastaviti koračati, jer je to naša obaveza prema njemu, ali i obaveza prema Bošnjacima Crne Gore. Bošnjačka stranka je najbolji politički projekt Bošnjaka Crne Gore nakon obnove nezavisnosti i na nama je velika odgovornost u kojem će pravcu politički djelovati jedina autentična politička partija Bošnjaka. Bošnjačka stranka će se snažno zalagati za nastavak evropske integracije Crne Gore i čitavog regiona kao najbolji izbor i najkraći put do stabilnog, ekonomski naprednijeg i demokratskog društva, zasnovanog na vladavini prava.
U prethodnom mandatu smo mnogo napora uložili kako bi fokus državne politike postao ravnomjerni regionalni razvoj. Vjerujem da smo i uspjeli u tome jer je sjever zaista bio jedno veliko gradilište. Šansa sjevernog regiona je u razvoju turizma, poljoprivrede, drvoprerade i energetike, ali i valorizacija vodnog i šumskog potencijala, razvoja saobraćaja, trgovine. Želim da zajednički radimo na revitalizaciji napuštenih sela, stvarajući uvjete za kvalitetan život na selu. Potrebno je izgraditi kvalitetnu saobraćajnu, komunalnu i društvenu infrastrukturu, kako bi se usporile migracije u pravcu grada i inostranstva koje nanose ozbiljne društvene štete. Bošnjačka stranka će podržavati otvaranje novih i održivih radnih mjesta. To će biti naš prioritet da bi naši građani svoju egzistenciju obezbijedili u Crnoj Gori.
Također, jače veze s dijasporom su u vrhu naše agende i na tome ćemo istrajati. Mi smo za politiku jačeg povezivanja državnih institucija i dijaspore. Smatramo da država mora učiniti mnogo više na jačanju veza s iseljenicima, dijasporom i njihovim udruženjima. Stoga smatramo da treba raditi na jačanju institucionalne saradnje i predvidjeti osnivanje posebnog resora – ministarstva za dijasporu. Bošnjačka stranka će nastaviti raditi na unapređenju saradnje s našim sunarodnjacima i njihovim udruženjima u iseljeništvu i dijaspori, a naročito u oblastima važnim za očuvanje njihovog nacionalnog, kulturnog, jezičkog i vjerskog identiteta i prava. Želimo da dodatno poradimo na položaju mladih u društvu. U tom pravcu nastavit ćemo da uključujemo mlade u naše političko djelovanje, bit ćemo spremni da čujemo njihovo mišljenje, stavove i ideje i onda kada su kritički u odnosu na našu politiku i posvećeno ćemo raditi na uključivanju mladih u programe obuke i razvoja omladinske strukture naše stranke.