Nedavno održani izbori na kojima je zabiljeđžen najmanji odaziv u novijoj iračkoj historiji, održani prije vremena kako bi se zadovoljili nezadovoljnici koji su prošle godine na demonstracijama zahtijevali političke reforme i bolju vlast, rezultirali su konsolidacijom istog tog sistema protiv kojeg su izašli na ulice.
Prema službenim podacima oko 59% glasača uopće nije izašlo na izbore. U zemlji čije stanovništvo čini više od 60% mladih na biralištima uopće nije bilo mladih a stranka Muqtade Al Sadra dobila jd najveći broj mjesta u parlamentu, više od 70.
Sunitska koalicija predsjednika parlamenta Mohammada Halbousija, nazvana Taqaddum, osvojila je 38 mandata, a Kurdi 61 mjesto, od kojih je 32 pripalo vladajućim snagama u autonomnoj regiji Kurdistan. Takav je etno-vjerski sistem kvota koji su nametnule SAD nakon svrgavanja Sadama Husseina, a koji je pogodovao uspostavi sistema raspodjele poslova među različitim krugovima moći.
Ipak, Muqtada al Sadr neće moći sam odlučivati, morat će pregovarati o formiranju koalicije koja će biti dovoljno stabilna da spriječi debakl novog saziva parlamenta. Proći će najmanje nekoliko sedmica dok ne saznamo ime novog premijera Iraka.
Šiitske stranke dominiraju u iračkim vladama od američke invazije 2003. kada je srušen diktator Sadam Husein koji je privilegirao sunite. Proiranske stranke povezane s raznim milicijama, koje se optužuje za ubistvo gotovo 600 ljudi u demonstracijama, osvojile su manje mandata nego na prošlim izborima 2018.
Na prethodnim je izborima Al Sadrova koalicija također osvojila najveći broj mandata, njih 54. Nepredvidljivi populista dominantna je figura u političkom životu Iraka i često je imao presudni uticaj na formiranje vlada.
Protivi se svakom stranom uplitanju u Irak. Protiv SAD-a je 2003. podigao pobunu, dok susjedni Iran često kritizira zbog miješanja u iračku politiku. Međutim, Al Sadr redovno boravi u Iranu.
