Na konferenciji za novinare održanoj povodom manifestacije Dani mevluda i zikra, mostarski muftija dr. Salem ef. Dedović odgovarao je i na pitanja novinara o aktuelnim društveno-političkim dešavanjima u gradu, s posebnim fokusom na problematiku zemljišta i izgradnje vjerskih objekata u centralnoj gradskoj zoni.

Na pitanje novinara o "zbivanjima proteklih mjeseci" i učestalim nesuglasicama koje, kako je istaknuto, narušavaju društveni ambijent, uprkos vjerskim praznicima poput Uskrsa i Bajrama, muftija je najprije precizirao određene navode vezane za prisustvo Islamske zajednice u centralnoj zoni Mostara.

- Samo da malo popravim ovo što ste kazali vezano za vjerske objekte u centralnoj zoni. U centralnoj zoni Islamska zajednica ne insistira na vjerskom objektu. To da znate, treba da konstatiramo sljedeće: Islamska zajednica je odustala i kompromisno ponudila rješenje za centralnu zonu i ponudila koncept izgradnje interkulturnog centra Mevlna. To je kulturni projekat, kulturne integrativne naravi. Islamska zajednica nema ambiciju u centralnoj zoni graditi sakralni objekat. Ali ima ambiciju boriti se za sakralni prostor Lakišića harema - kazao je muftija Dedović.

Istakao je da, za razliku od Islamske zajednice, druge vjerske zajednice imaju započete sakralne objekte u centralnoj gradskoj zoni.

- Kao što je započeta druga katedrala u prostoru centralne zone, kao što vam je poznato. Islamska zajednica traži dosljednu primjenu zakona, jednaku prema svima, bez dvostrukih aršina - naglasio je muftija.

Podsjetio je i na nedavni javni apel kojim je zatražio sveobuhvatna provjeru zakonitosti gradnje u Mostaru.

- Muftija mostarski je prije desetak dana javno obznanio apel i pozvao da se izvrši revizija, kontrola i provjera svih dozvola svih građevina na području grada u zadnjih 30 i više godina i da konstatujemo stanje - rekao je.

Dodao je i da Islamska zajednica, prema njegovim riječima, od kraja rata dosljedno poštuje zakonske procedure.

- Islamska zajednica je sve vrijeme od kraja rata dosljedno bila u poštovanju zakona i zakonitosti i dosljedno se obraćala nadležnim instancama, podnoseći zahtjeve za dozvole za izgradnju, kako onih građevina koje su u agresiji na Mostar srušene, tako i prilikom izgradnje novih objekata - naveo je.

Kao ključni problem istakao je postupanje gradske administracije, koja se rukovodi metodama selektivnosti i odugovlačenja.

- To što je vlast u Mostaru bila nedosljedna, pa nije u zakonskom roku rješavala određene zahtjeve Islamske zajednice, na taj način politizirajući određene zahtjeve, kao što je i politiziranje ovoga zahtjeva za Interkulturnim centrom Mevlana, pa i ovo pitanje koje se postavilo kao aktuelno u vezi sa izgradnjom džamije u Gornjem Zaliku - Islamska zajednica je sve sa svoje strane ispoštovala - kazao je.

Politički pritisak

Pravno nasilje nad Bošnjacima: Islamskoj zajednici Mostar onemogućena izgradnja objekata

Prokomentirao je i izdavanje dozvola od strane gradskih vlasti:

- To što vlast nije izdala građevinsku dozvolu, a poslije toga upotrebnu dozvolu, to je nešto što se zove igrom skrivača ili igrom manipulacije ili igrom nedosljednosti. A i ova džamija nije građena bez prećutne saglasnosti, odnosno s prećutnom saglasnošću tadašnje administracije Grada Mostara, na čijem čelu je bio pokojni Ljubo Bešlić - istakao je muftija.

Govoreći o aktuelnoj gradskoj vlasti, muftija je direktno prozvao administraciju i aktuelnog gradonačelnika.

- To što u ovom vremenu administracije Marija Kordića se predmeti drže u ladicama i ne rješava nijedan od njih, desetine takvih predmeta Islamske zajednice, dovodi nas u ovu situaciju da prosto sumnjamo u čiste namjere, dosljednu primjenu zakona, politiku dvostrukih aršina i nešto što ne doprinosi miroljubivom životu i koegzistenciji - rekao je.

Kao moguće rješenje za prevazilaženje nesuglasica ukazao je na potrebu institucionalnog dijaloga i sistemskog pristupa.

- Najbolji način da se iz ove situacije izađe jeste da riješimo sporne slučajeve ili sporne stvari, kojih ima kad su u pitanju i javne građevine i javni simboli koji su uzdignuti na javnim površinama, i vjerske građevine, bez obzira čije su, koje zajednice i koje konfesije. Zato sve relevantne institucije, uz onu superviziju koju smo tražili, da sjednu za sto i da se to na takav način rješava - poručio je.

Dodao je da bi takav pristup bio doprinos stabilizaciji prilika u gradu.

- To bi bio doprinos miru, doprinos razumijevanju, doprinos životu, i na taj način konačno, kada bismo vidjeli tu imalo dobre volje od strane administracije, mogao bi Mostar prevazići ovo što vi uočavate, a što i uočavaju svi dobronamjerni ljudi - zaključio je.

Na dodatno novinarsko pitanje o mogućim političkim motivima iza postupanja gradske administracije, uključujući teze o Mostaru kao "stolnom" ili nacionalno definiranom gradu, muftija je bio izričit da, kako kaže, nije riječ o pasivnosti nego o svjesnoj politici.

- Nije šutnja administracije, nego je to dosljedna politika. Dosljedna politika koja se provodi i koja je oživjela u mandatu gradonačelnika Kordića. Ta politika se bila primirila i mogli smo kazati da je Mostar imao uzlaznu putanju u izgradnji mira i povjerenja, građanskoga, međunacionalnog i međureligijskog povjerenja - kazao je.

Međutim, kako je dodao, trenutni pristup gradske vlasti, prema njegovom viđenju, ide u suprotnom smjeru.

- Ovom politikom koju gradonačelnik Kordić ima i koju vodi, ona ne doprinosi ničemu dobrome i ne doprinosi razumijevanju, smirivanju i izgradnji povjerenja. Iza ovoga nije nikakva šutnja, nego je sistemska diskriminacija. To otvoreno govorimo i imamo argument da je tako - poručio je muftija Dedović, piše Preporod.info.