Tankeri s naftom gorjeli su u Zaljevu, a Saudijska Arabija bila je zabrinuta da će Iran zatvoriti Hormuški tjesnac i ograničiti joj pristup tržištima. Četiri decenije kasnije, pustinjski naftovod koji je Kraljevstvo izgradilo 1980-ih kako bi zaobišlo ovaj tjesnac, opet se aktivira u trenutku kada se svijet suočava s nezapamćenim padom zaliha nafte.

Izvršni direktor kompanije Saudi Aramco Amin Nasser izjavio je u utorak da povećavaju protok sirove nafte kroz naftovod Istok-Zapad te da će za nekoliko dana dostići puni dnevni kapacitet od sedam miliona barela.

Naftovod se proteže od naftnog polja Abqaiq na istočnoj obali Perzijskog zaljeva do luke Yanbu na Crvenom moru. Nakon što je Iran efektivno zatvorio Hormuški tjesnac, ovaj naftovod dug oko 1.200 kilometara postao je glavni pravac za izvoz nafte iz regije Zaljeva.

Strateški čvor

Hormuški tjesnac, najjači geopolitički adut Irana

Ovaj naftovod će pomoći u punjenju saudijskog budžeta. Također bi mogao kupiti američkom predsjedniku Donaldu Trumpu dragocjeno vrijeme za nastavak pritiska na Iran, usred zabrinutosti da američko-izraelski napadi ugrožavaju globalnu ekonomiju i potiču inflaciju.

- Puštanje tog naftovoda u pogon velika je pomoć tržištu. Upravo je to bio cilj – zaobići stratešku usku tačku Hormuza u slučaju da ga Iran zatvori i pozicionirati Saudijsku Arabiju kao proizvođača u krajnjoj nuždi - izjavio je Jim Krane, stručnjak za energetiku na Bakerovom institutu za javnu politiku Univerziteta Rice u Houstonu.

Ipak, cjevovod nipošto nije imun na kvarove i napade.

Može li Crveno more probiti usko grlo Hormuza?

Saudijska Arabija je prošle godine izvozila 6,3 miliona barela sirove nafte dnevno i oko 1,4 miliona barela rafiniranih naftnih derivata. Stručnjaci navode da postrojenje u Yanbuu može izvoziti tek oko 4,5 miliona barela sirove nafte dnevno.

Iran je napao energetsku infrastrukturu Perzijskog zaljeva kao odgovor na američko-izraelski rat, u sklopu strategije nametanja ekonomskih troškova SAD-u. U utorak je državni naftni gigant iz Abu Dhabija Adnoc zatvorio svoju rafineriju Ruwais, jednu od najvećih na svijetu, nakon što je izbio požar uslijed napada dronom.

Hormuški tjesnac ostaje praktično zatvoren za neiranska plovila. CBS je u utorak izvijestio da se Iran priprema minirati ovaj uski plovni put. Trump je istog dana izjavio da su SAD "potpuno uništile" deset neaktivnih iranskih brodova za postavljanje mina.

Proizvodnja u Iraku, Bahreinu i Kuvajtu je obustavljena zbog zatvaranja tjesnaca. Bahreinski Bapco proglasio je u ponedjeljak "višu silu", baš kao i Katar, koji proizvodi oko 20 posto svjetskog ukapljenog prirodnog plina (LNG).

Proračunat plan

Sukob za koji se Iran pripremao: Kako Teheran povećava cijenu rata

Ukupno oko 18 miliona barela nafte i četiri miliona barela rafiniranih proizvoda dnevno prolazi kroz ovaj tjesnac. To ostavlja manjak od oko 15 miliona barela dnevno na tržištu, uprkos tome što naftovod Istok-Zapad i manji naftovod iz Emirata rade.

Međutim, tržište se ne suočava samo s nestašicom sirove nafte, već i goriva u koja se ona prerađuje, a to je ono što direktno kupuju potrošači i kompanije.

- Ako se naftovod Istok-Zapad preusmjeri isključivo za transport Aramcovog izvoza sirove nafte u Yanbu, onda on ne može istovremeno prenositi i prirodni gas ili naftne derivate - izjavila je za Middle East Eye Ellen Wald, osnivačica konsultantske firme Transversal Consulting i autorica knjige Saudi Inc. o Aramcu.

Cijene nafte su ove sedmice naglo porasle jer tržište reagira na procjene o trajanju sukoba s Iranom. Brent, međunarodna referentna nafta, u utorak je zabilježila rast od 1,33 posto, dostižući 88,93 dolara po barelu, nakon što je u ponedjeljak nakratko dostigla cijenu od 117 dolara.

Kriza mlaznog goriva i dizela

Arne Lohmann Rasmussen, glavni analitičar i voditelj istraživanja u Global Risk Managementu, rekao je da pad cijena sirove nafte ne predstavlja nužno olakšanje za realnu ekonomiju, koja se oslanja na dizel, mlazno gorivo i lož-ulje.

- Ovo je u velikoj mjeri kriza destilata. Kriza mlaznog goriva i dizela, posebno u Evropi. Problem s naftovodima i oslobađanjem strateških rezervi je taj što to uglavnom opskrbljuje samo tržište sirove nafte - izjavio je.

Ministri finansija zemalja G7 sastali su se ove sedmice kako bi razgovarali o puštanju sirove nafte iz svojih strateških rezervi. Stručnjaci kažu da je ta vijest također pomogla u smanjenju cijene Brenta.

- Usko grlo je izraženije kod rafiniranih proizvoda nego kod sirove nafte. Tržište i ekonomisti to ne razumiju dovoljno - rekao je Rasmussen.

Dodao je da je zatvaranje Hormuza "posebno problematično" za Evropu, jer se ona oslanja na rafinerije u Perzijskom zaljevu kako bi nadoknadila manjak ruskih proizvoda koji su pod sankcijama zbog rata u Ukrajini.

Hormuški tjesnac je ključ

Zašto Iran zavisi od izvoza u Kinu?

Rasmussen je istakao da je do početka 2026. godine oko 30 posto evropskog uvoza dizela i otprilike polovina uvoza mlaznog goriva dolazilo s Bliskog istoka.

Saudijska Arabija posjeduje rafinerijske kapacitete na obali Crvenog mora, ali mora ispuniti i svoje ugovorne obaveze prema Aziji, na koju je otpalo 75 posto saudijskog izvoza sirove nafte u 2023. godini.

- Naftovod Istok-Zapad ne može istovremeno zadovoljiti ugovore o sirovoj nafti i potražnju za naftnim derivatima - upozorila je Wald.

Stručnjaci navode da preusmjeravanje na Crveno more donosi i nove rizike za saudijski izvoz.

Zbog toga su Huti bitni

- Zbog toga su Huti bitni. Sva ta infrastruktura je i dalje izložena napadima dronova, a nafta koja iz Yanbua ide ka Aziji mora proći kroz tjesnac Bab el-Mandeb - rekao je Greg Priddy, viši saradnik za Bliski istok u Centru za nacionalni interes.

Huti su Crveno more pretvorili u zonu visokog rizika za plovidbu nakon što je 7. oktobra 2023. godine izbio rat u Gazi. Trumpova administracija preuzela je dužnost obećavajući da će zračnim napadima prisiliti Hute na pokornost, ali u tome nije uspjela, te je umjesto toga postignuto primirje.

Huti su do sada izbjegavali direktno uključivanje u rat protiv Irana. Iako su povezani s Teheranom, stručnjaci kažu da oni sebe vide nezavisnijima u odnosu na libanski Hezbollah ili šiitske formacije u Iraku.

Osjetljivost tržišta

Globalna nafta, lokalni udar: Može li se stabilizirati rast cijena goriva u BiH

Krhko primirje između Hutija i Saudijske Arabije traje gotovo tri godine. Stručnjaci smatraju da Huti možda ne žele obnavljanje sukoba, ali oni ostaju važan adut Irana.

- Ne mislim da su Iranci u ovom trenutku išli na potpunu eskalaciju. Iran napada saudijsku infrastrukturu na način koji dugoročno ne nanosi štetu samoj Saudijskoj Arabiji, ali šteti svima ostalima. Ako bi Saudijska Arabija direktno ušla u rat, to bi se promijenilo - rekao je Priddy, dodajući da bi ulazak Hutija u rat mogao označiti novu, opasniju fazu sukoba.

On je istakao da je Iran bio pažljiv u odabiru ciljeva. Čak i dok zatvara Hormuz i napada energetska postrojenja u Zaljevu, suzdržava se od nanošenja trajne štete.