Društvo | 09.01.2026.

Trumpova odluka

Može li istupanje SAD-a iz Mehanizma u Hagu utjecati na presude Karadžiću i Mladiću?

Mehanizam je nasljednik Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, pred kojim su vođeni postupci za ratne zločine počinjene tokom ratova devedesetih u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i na Kosovu.

Autor:  RSE

Odluka Sjedinjenih Američkih Država (SAD) da obustave finansiranje Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove u Hagu ne može utjecati na presude koje su pred Sudom u Hagu već donesene.

To navodi profesor međunarodnog prava na Univerzitetu u Redingu u Velikoj Britaniji Marko Milanović, u izjavi za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Mehanizam je nasljednik Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, pred kojim su vođeni postupci za ratne zločine počinjene tokom ratova devedesetih u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i na Kosovu.

Odlukom predsjednika SAD-a Donalda Trumpa su se povukle iz 35 organizacija koje nisu dio Ujedinjenih nacija (UN) i još 31 tijela u okviru UN-a. Među njima je i Mehanizam.

Kako je objašnjeno u memorandumu koji prati ovu odluku, za tijela koja rade u okviru Ujedinjenih nacija "povlačenje znači prestanak učešća ili njihovog finansiranja, u mjeri u kojoj je to dopušteno zakonom".

U Međunarodnom rezidualnom mehanizmu za RSE je rečeno da trenutno nisu u mogućnosti da komentarišu odluku SAD-a.

Kako će utjecati na rad Mehanizma?

Rezidualni mehanizam osnovalo je Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija 2010. godine, sa idejom da naslijedi Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju i Međunarodni krivični sud za Ruandu.

Kao i u slučaju drugih institucija Ujedinjenih nacija, za finansiranje Mehanizma države članice UN-a izdvajaju obavezne doprinose, srazmjerno njihovim finansijskim kapacitetima.

Prema riječima Marka Milanovića, u ovom trenutku je teško procijeniti kakve bi posljedice po rad ove institucije mogla imati odluka SAD-a.

- Mi zapravo ne znamo da li postoje neki alternativni načini da do novca dođe - kaže Milanović.

On dodaje da bi to moglo da utječe na produženje mandata Mehanizma, koji ističe ove godine.

Ipak, Marko Milanović, napominje da do sada ni Rusija, koja je također stalna članica Vijeća sigurnosti nije sabotirala rad Mehanizma.

- Čisto sumnjam da će Sjedinjene Države reći – mi ne samo da nećemo to da eksplicitno podržavamo, nego stavljamo i veto na produžetak mandata Rezidualnog mehanizma. Ali, sama činjenica da oni imaju manjak resursa znači da ne mogu da vrše sve funkcije koje su do sada vršili - kaže sagovornik RSE.

Profesor Milanović napominje da odluka SAD-a ne može utjecati na presude koje je Mehanizam ranije donio.

- Te presude su donesene i konačne - kaže Milanović.

Pred ovom institucijom pravosnažno su osuđeni, između ostalih, najviši vojni i politički zvaničnici bh. entiteta Republike Srpske za genocid i kršenja međunarodnog prava tokom rata u BiH.

Mehanizam je donio pravosnažne presude u predmetima protiv bivšeg predsjednika Republike Srpske Radovana Karadžića, kao i bivšeg komandanta Vojske Republike Srpske Ratka Mladića.

U maju 2023. pravosnažnu su osuđeni i bivši šef Službe državne bezbjednosti Srbije Jovica Stanišić i njegov pomoćnik Franko Simatović na po 15 zatvora zbog zločina nad nesrpskim stanovništvom u BiH i Hrvatskoj.

Tom presudom su završeni svi postupci koji su pred ovom instancom vođeni za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije.

Postupak protiv dvoje radikala

Profesor Marko Milanović smatra da povlačenje SAD-a može utjecati na tekuće slučajeve, poput onog u kom Mehanizam vodi postupak protiv dvoje pripadnika ultradesničarske Srpske radikalne stranke zbog nepoštovanja suda.

- Mi imamo situaciju da Srbija odbija da sarađuje sa Mehanizmom u tom slučaju. Sada, kada američka administracija šalje poruku da njih taj sud više ne interesuje, to znači da je bilo kakav pritisak prema Srbiji utoliko manji - smatra Milanović.

Srbija duže od decenije odbija da izruči Hagu članove Srpske radikalne stranke Petra Jojića i Vjericu Radetu. Haški tribunal ih je oktobra 2012. godine optužio da su utjecali na svjedoke u procesu protiv njihovog partijskog vođe Vojislava Šešelja.

Prvi nalog za hapšenje Jojića i Radete Haški sud je Srbiji uputio 2015. godine, a Beograd od tada odbija da ih izruči, uz obrazloženje da za to "nema osnova", pošto Zakon o saradnji Srbije s Haškim tribunalom predviđa obavezu izručenja samo optuženih za ratne zločine, a ne i optuženih za nepoštovanje suda.

Ovo tumačenje sud u Hagu je više puta odbacio.

Sigurnost iznad golova

Dronovi su najveća prijetnja predstojećem Mundijalu u Kanadi, Meksiku i SAD-u

Pisanje New York Timesa

Izrael i arapski saveznici traže od Trumpa da odgodi napad na Iran

Odluka administracije

Među 75 zemalja je i BiH: Šta trebate znati o obustavi izdavanja viza za SAD-e

Nije Trump

Ko je začetnik ideje o američkom preuzimanju Grenlanda