Ono što je trebala biti sjajna vijest, oporavak globalne potrošnje nakon pandemije koronavirusa, pretvara se u noćnu moru. Ekomska sila je toliko intenzivna da velika svjetska tvornica Kina ne može osigurati dovoljno za proizvodnju svega što se traži, što uzrokuje nestašicu i poskupljenje nekih proizvoda i sirovina. Pritisak za koji najoptimističniji vjeruju da će trajati nekoliko mjeseci, a pesimisti vjeruju da će se pogoršati.

Problem u svjetskom prometu ima nekoliko razloga. Ključni je snažan i nagli oporavak ekonomije nakon koronavirusa. Pogotovo u razvijenim zemljama. U slučaju Kine, velikog proizvođača o kojem toliko ovisi ostatak svijeta, spojila su se dva eksplozivna faktora. Prvi, koronavirus, koji ga sprječava da proizvodi sve što se traži.

Toj je poteškoća dodana energetska kriza u zemlji, koja uzrokuje zastoje u tvornicama. Smanjenje proizvodnje u kineskim rudnicima uglja koji osiguravaju gorivo za termoelektrane značilo je da se potražnja za električnom energijom ne može u potpunosti pokriti i mnoge su tvornice u elektro-intenzivnim sektorima prisiljene usporiti ili zaustaviti rad.

Sanitarni protokoli koji utiču na kineske tvornice također su na snazi i u lukama što dodatno usporava proizvodnju robe zbog nedostatka radne snage. Za ono što je do sada trebalo četiri sedmice da stigne u Evropu sada je potrebno 12. U lukama, osim toga, nedostaje i osnovni element da oprema svjetskog pomorskog prometa, kroz koju putuje 90% robe, ne propada: kontejneri.

Kako je naglasila Svjetska trgovinska organizacija (WTO), brodari nisu predvidjeli snagu oporavka, pa su smanjili njihovu dostupnost i pohranili ih na pogrešna mjesta. A sada ih nema dovoljno. Dalje, nedostatak kamiondžija u SAD-u prouzročio je kolaps u njegovim lukama jer se kontejneri koje brodovi donose ne mogu ispustiti. U luci Los Angelesa svaki dan čeka 20 brodova i svaki nosi 20.000 kontejnera i samo su plutajuća skladišta.

Situacija s kontejnerima je toliko teška da je u Kini, kako ne bi gubili vrijeme, teretnim brodovima naređeno da plove kroz oluje, iako to podrazumijeva gubitak malog postotka kontejnera umjesto da ih zaobiđu kao što se to prije radilo.

Ne nedostaju samo kontejneri, već i palete za njihov utovar. Tokom najgorih dana pandemije, mnoge američke kompanije zatvorile su pilane zbog nedostatka potražnje. Sada se sve priomijenilo pa nema ni paleta ni kapaciteta za njihovu proizvodnju.

Blizina važnih komercijalnih datuma kakvi su Crni petak ili Božić pridonijeli su dodatnom naprezanju lanca opskrbe. Kako postoji kriza lanca opskrbe, firme naručuju previše i ranije nego inače kako bi pokušale osigurati da se proizvodi isporuče kupcu, što zauzvrat uzrokuje više smetnji i poremećaja.

Velika globalna pomorska prometna gužva već negativno utiče na napredak željenog ekonomskog oporavka, povećavajući cijene uvoza u većini razvijenijih regija. Zabrinjavajuće je to što stručnjaci ne vide kratkoročno rješenje. Međunarodni monetarni fond (MMF) vjeruje da će problem trajati najmanje do sredine iduće godine, dok Goldman Sachs ne vidi rješenje do druge polovine 2022. a u sektoru logistike nije isključeno da će nastaviti tokom cijele godine.

Osim nedostatka kontejnera koji tvornice nastoje ublažiti stavljajući na tržište 2,5 miliona jedinica, postoji još jedan ozbiljan problem koji je napravio usko grlo i to bi se moglo pogoršati u narednim mjesecima: nedostatak radne snage u globalnom prometnom sektoru.

Nedostaje specijalizirane radne snage u djelatnostima kao što su rukovanje, skladištenje i transport robe. A situacija je sve gora. Krajem septembra, Međunarodna brodarska komora (ICS) i druge industrijske grupe objavile su otvoreno pismo čelnicima država koji su učestvovali na Generalnioj skupštini UN-a u kojem su upozorili na “kolaps globalnog transportnog sistema ” ako vlade ne vrate slobodu kretanje i ne daju prioritet vakcinisanju.

Prema tim organizacijama, milioni radnika u sektoru posljednjih mjeseci osjećali su se maltretiranima diljem svijeta zbog ograničenja mobilnosti, zbog kojih su bili prisiljeni provesti mjesece na brodovima, pa strahuju da je nedostatak radne snage naglašen u narednih mjeseci.