Dođite u Ukrajinu i nosite svoju djecu koja su poginula za ideju 'velike Rusije'. Bile su to riječi Epifanija, čelnika Ukrajinske pravoslavne crkve. Poruka je bila upućena ponajviše Kirilu, onome kojeg mnogi pravoslavci u toj zemlji osjećaju svojim.

Moskovski patrijarh Kiril, kojeg se smatra jednim od duhovnih savjetnika Vladimira Putina, jedini je veliki svjetski vjerski vođa koji nije osudio rusku agresiju u Ukrajini. Štoviše: pozvao je na borbu kako bi spriječili da nam se "mračne i neprijateljske vanjske sile smiju. Moramo učiniti sve da očuvamo mir među našim narodima i istovremeno zaštititi našu zajedničku historijsku Domovinu od svih onih akcija iz inozemstva koje je mogu uništiti.”

“Historijska domovina” je teritorija u kojoj patrijarh uključuje "Rusiju, Ukrajinu, Bjelorusiju i druga plemena i narode”.

To da je bliskost između Kirila i Putina konstanta otkako je postao moskovski patrijarh (on je jedan od ključnih ljudi Pravoslavne crkve, zajedno s carigradskim patrijarhom Bartolomejem, koji je oštro osudio rusku invaziju) 2009 godine. Već 2012. Kirill je Putinov dolazak na vlast opisao kao "čudo", a tokom posljednjeg desetljeća nije oklijevao opravdati policijsku represiju nad demonstrantima ili opozicijom ili blagosloviti oružje i ratove Moskve u inozemstvu.

Patrijarh je prošle godine blagoslovio Putina prilikom otvaranja crkve Oružanih snaga Rusije, a mnogi njegovi klerici blagosiljali su oružje koje danas masakrira ukrajinsko stanovništvo.

Nasuprot tome, od Maydanske krize 2014. godine, Ukrajinska crkva postupno je napuštala sferu uticaja Moskve kako bi se približila Carigradu, do te mjere da se 2019. uspostavila kao autokefalna Crkva, neovisna o patrijarhatu.

Historijska odluka koja je okončala više od 300 godina ruskog vjerskog tutorstva izazvala je bijes Putina i Kirila, dvojice gorljivih zagovornika ideje Velike Rusije. Naime, od tog trenutka su se intenzivirali napadi na pravoslavne vjerske vođe koji nisu ostali vjerni Moskvi, optužene uglavnom za promicanje rusofobije.

Paralele između političke i vjerske napetosti između Ukrajine i Rusije više su nego očite. Zapravo, raskol između dviju pravoslavnih crkava sada je prešao na agresiju Moskve na Kijev. U otvorenom pismu Epifanio je optužio Kirila da brani pokolj koji je naredio ruski predsjednik. "Jasno je da vam je puno važnije održati predanost Putina i ruskog vodstva od brige o ukrajinskom narodu, od kojih su vas neki prije rata smatrali svojim pastirom", odbrusio je moskovskom patrijarhu.

Nekoliko kršćanskih tradicija koegzistira u Ukrajini, pravoslavni kršćani su podijeljeni u tri crkve. To su Kijevska patrijaršija, Moskovska patrijaršija i takozvana "autokefalna" ili nacionalna crkva Ukrajine. Tu je i grko-katolička crkva, povezana s Rimom, te male protestantske sekte u procesu ekspanzije, uz muslimansku i jevrejsku manjinu. Svi oni dijele zajednički nacionalni identitet koji objašnjava zašto su osudili, bez ikakvih palijativnih sredstava, rusku invaziju na zemlju; svi osim Moskovske patrijaršije.

Kirilov odgovor bio je šutnja, iako je za vikend Moskovska patrijaršija najavila održavanje sastanka Kirila i papinog nuncija u Moskvi, monsinjora D'Anellija. Papa Franjo, koji obavlja posrednički posao i koji je izričito pokazao svoju podršku ukrajinskom narodu pred ruskom invazijom, veoma je pazio da u svojim javnim nastupima ne spominje Kirila ili Putina.

Vjeruje se da je to zato što je Bergoglio možda voljan otputovati u Moskvu ili pozvati Putina i Zelenskog na mirovne pregovore u Vatikanu, kao što se dogodilo prije mnogo godina sa Izraelom i Palestinom.

Bergoglio je prošle sedmice otišao u rusku ambasadu u Vatikanu, a potom je dva puta telefonmom razgovarao s ukrajinskim diplomatima i predsjednikom Zelenskim te katoličkim nadbiskupom Kijeva koje je uvjerio da čini "sve što je moguće" da zaustaviti eskalaciju nasilja.