Tineke Strik (61) zastupnica je od 2019. godine u Evropskom parlamentu iz reda “Zelenih” (“GroenLinks”). Ovoj iskusnoj holandskoj političarki, profesorici migracionog prava na Radboud University u Nijmegenu, već je duže vrijeme u glavnom fokusu rada pogoršanje političkih i sigurnosnih prilika u Bosni i Hercegovini. Od prošlogodišnje novembarske posjete Sarajevu, kada je bila dio delegacije Evropskog parlamenta, Tineke Strik svakodnevno demonstrira izvrsnu upućenost u bosanskohercegovačke političke prilike, a u Evropskom parlamentu prepoznatljiva je kao jedna od najglasnijih i najoštrijih zagovornika sankcija članu Predsjedništva Bosne i Hercegovine Miloradu Dodiku.
U njenim istupima pred Evropskim parlamentom u Bruxellesu, jednako kao i pred medijima, uvijek je direktna i kategorična kada identificira uzroke problema i svih napetosti u Bosni i Hercegovini proteklih mjeseci.
Takva je bila i u otvorenom razgovoru za Stav, pojašnjavajući ko i kako u Evropskom parlamentu i Evropskoj uniji koči odlučniji nastup u Bosni i Hercegovini i zaustavljanje secesionističkih nastojanja iz manjeg bh. entiteta, zašto Dodik mjesecima nema sankcija, govori o vlastitim iskustvima s Bosancima i Hercegovcima, o važnosti januarskih demonstracija bh. dijaspore u Bruxellesu i diljem svijeta te neskrivenoj naklonosti prema narodu Bosne i Hercegovini koji želi živjeti u mirnoj i demokratskoj zemlji bez podjela.
STAV: Bili ste dio delegacije Evropskog parlamenta u novembru 2021. godine u Bosni i Hercegovini. Budući da svakodnevno pomno pratite situaciju u našoj zemlji, možete li nam reći ima li u odnosu na novembar danas razlike u političkim napetostima, ali i retorici glavnih političkih protagonista?
STRIK: Sigurnosna situacija u Bosni i Hercegovini vrlo je napeta nakon ruskog napada na Ukrajinu. Činjenicu da se Milorad Dodik i Dragan Čović izražavaju dvosmisleno o napadu Ruske Federacije na Ukrajinu i odbijaju jasno osuditi Putinovu agresiju moramo uzeti vrlo ozbiljno, kao i veze između Dodika i Kremlja. Dodika, očigledno, nije briga šta se dešava u Ukrajini s obzirom na njegov susret s ruskim ambasadorom na dan ruskog napada i telefonski razgovor s ministrom Lavrovom nekoliko dana poslije. Kao međunarodna zajednica, mi moramo paziti da, pored Ukrajine, ne zanemarimo situaciju u Bosni i Hercegovini, kako se Dodik ne bi osjećao neprimijećenim i zloupotrijebio situaciju da ona dodatno eskalira njegovom zapaljivom retorikom kao i koracima za otcjepljenje RS-a.
STAV: Vi ste od početka zagovornik sankcija protiv Milorada Dodika, ali njih već mjesecima nema! Zašto je to tako i ko su glavni kočničari?
STRIK: Evropski parlament je jasan. Pisma koja smo opetovano slali visokom predstavniku Evropske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Josepu Borrellu i ministrima Evropske unije, u kojima pozivamo na sankcije, podržana su velikom većinom Evropskog parlamenta, uključujući najveće stranke. Ovi odnosi su, pak, drugačiji u Evropskom vijeću, gdje još vjeruju da pojedine države članice, ali i Evropske službe za vanjske poslove (EEAS), mogu pronaći rješenje kroz dijalog. Ali Dodik nije neko ko sluša argumente i s kim se može razumno raspravljati, to bi već trebalo biti jasno. Zatim, naravno, tu su i štetne veze između Dodika i mađarskog premijera Orbana, koji je već nagovijestio da će blokirati sankcije. Hrvatska također igra negativnu ulogu u tom smislu, zbog očiglednog neformalnog saveza koji postoji između bosanskohercegovačkog ogranka hrvatske vladajuće stranke HDZ i Dodikovog SNSD-a. U Saboru također stalno vidimo da europarlamentarci hrvatskog HDZ-a igraju vrlo štetnu ulogu služeći savezu HDZ/SNSD.
STAV: Vaš je stav, otprilike, bio da će Dodik, ako ga se ne zaustavi, ići dalje kako bi ostvario svoje ciljeve sve dok se ne bude konfrontirao sa sankcijama. U međuvremenu je buknula ruska invazija na Ukrajinu, ali se svijet ovaj put, kako dugo nije, ujedinio u sankcijama protiv ruskog predsjednika Putina. Raste li, po Vašem mišljenju, jedno takvo shvatanje u Evropskom parlamentu i Evropskoj uniji o preventivnim mjerama koje bi morale biti poduzete u Bosni i Hercegovini?
STRIK: Ruska invazija i veze između Dodika i Putina samo su ojačale dosadašnje tendencije u Evropskom parlamentu. Kao što smo vidjeli na prošlosedmičnoj plenarnoj debati Evropskog parlamenta, sve više poslanika izjašnjava se za sankcije Dodiku. Problem ovdje, međutim, leži u Vijeću. Ostaje da se vidi je li ova situacija dovela do toga da se države članice probude i konačno shvate da sigurnosna situacija u Evropi nije zagarantirana, te da se s proruskim političarima poput Dodika mora oštro obračunati. Također, važna je javna podrška visokom predstavniku Christianu Schmidtu kako bi mogao poduzeti sve korake koje smatra potrebnim.
STAV: Šta očekujete od izabranih političkih predstavnika u Sarajevu?
STRIK: Dok je Evropska unija pravila velike greške na Zapadnom Balkanu i narušila svoj ugled i kredibilitet u procesa pridruživanja, mi smo, s druge strane, svjedočili da bosanskohercegovački političari na vlasti pune svoje džepove i ističu etničke razlike za politički profit umjesto da vode državu valjano i rade na reformama koje je predložila međunarodna zajednica. Na kraju krajeva, oni su ti koji moraju provesti reforme u nacionalnom kontekstu. Nasreću, nisu sve stranke takve, a razgovarala sam i s mnogim ambicioznim bosanskim političarima koji predlažu konkretna poboljšanja i iskreno žele raditi za bolju budućnost zemlje. To je još jedan razlog više zašto su izbori u oktobru toliko važni: dati glas narodu. Istovremeno, nacionalistički, korumpirani političari su ti koji iz tog razloga svim silama pokušavaju blokirati izbore ili promijeniti izborni zakon u svoju korist. Oni također znaju: ako se održe pošteni izbori, građani će izabrati budućnost svoje zemlje umjesto korumpiranih političara koji se drže etničkih podjela.
STAV: Bili ste prisutni u Bruxellesu na demonstracijama bosanskohercegovačke dijaspore, koja očekuje snažniji nastup evropskih institucija u Bosni i Hercegovini. Koliko je u vezi s aktuelnim zbivanjima u njihovoj domovini bitna podrška približno milion građana iz Bosne i Hercegovine koji se nalaze u iseljeništvu?
STRIK: Ovi protesti bili su izuzetno važni. To je, po mom mišljenju, bio moćan signal svijetu, Evropskoj uniji i bosanskim političarima. Prosvjedi su popraćeni ne samo u bosanskohercegovačkim medijima već su bili zastupljeni i na holandskim i evropskim vijestima, što će, nadamo se, natjerati Evropljane da razmišljaju o tome što se događa u Bosni i Hercegovini. To može značiti njihovu uključenost u demokratsku budućnost zemlje. Taj angažman svakako je nužan, a mi smo, kao međunarodna zajednica, dužni to učiniti s obzirom na prošlost.
STAV: U proteklih pet-šest mjeseci sreli ste mnogo osoba iz Bosne i Hercegovine, političara, intelektualaca, ali i mirotvornih aktivista. Kakva su iskustva iz tih susreta?
STRIK: Veliku većinu ljudi s kojima sam razgovarala uopće ne zanimaju eventualne razlike među etničkim skupinama kako bi to etnonacionalistički političari htjeli uvjeriti svijet. Žele bolji život i bolju budućnost za svoju zemlju. Protesti od 10. januara pokazuju da su Bosanci – iako možda nisu ondje živjeli godinama – duboko predani budućnosti svoje zemlje, te da su završili s korumpiranim političarima koji pokušavaju podijeliti državu. Građani Bosne i Hercegovine žele poštene izbore kako bi mogli birati političare koji ne služe svojim interesima, nego interesima naroda, političare koji rade na reformama i evropskim integracijama zemlje.
STAV: Moram Vam za kraj kazati nešto lično. Pratio sam mjesecima Vaše istupe u Evropskom parlamentu i javnosti, gdje ste pokazali izuzetno mnogo želje, volje i strasti da pomognete Bosne i Hercegovini u cilju njene demokratizacije i mirne budućnosti, da sam pomislio, dopustite da se našalim, da možda nemate nešto sa starom sarajevskom familijom Strik! Odakle ta naklonost prema Bosni i Hercegovini?
STRIK: Nedavno sam gledala predstavu Gevaarlijke Namen (Opasna imena). To me iznova podsjetilo na ogromnu traumu koju su Bosanci pretrpjeli 1990-ih. U to vrijeme, kao međunarodna zajednica, nismo uspjeli i nismo ih zaštitili, stoga imamo posebnu odgovornost prema Vašoj zemlji, zaštititi bosanski narod i osigurati mirno i demokratsko društvo.
