Mozaik | 01.05.2026.

Majstor horora

"Molim vas, ne otkrivajte kraj": Kako je Alfred Hitchcock postao najveća enigma Hollywooda

Tokom Drugog svjetskog rata snimao je propagandne filmove, a 1945. pomogao je u montaži potresnih snimaka iz nacističkih koncentracionih logora za dokumentarac "Sjećanje na logore", koji je decenijama ostao neobjavljen.

Autor:  Mirza Abaz
Foto: Screenshot

Kada se u mraku kino dvorane pojavi prepoznatljiva silueta krupnog čovjeka, publika zna da je vrijeme za igru. Ali to nije obična igra, već precizno konstruirana psihologija straha u režiji Alfreda Hitchcocka, čovjeka koji je od svakodnevnih predmeta poput ptica, vozova i zavjesa za tuširanje napravio simbole istinskog užasa.

Rođen 13. augusta 1899. u londonskom Leytonstoneu, Hitchcock nije odmah postao "majstor napetosti". Svoju karijeru počeo je skromno, kao crtač i dizajner reklama, a upravo mu je oko za detalje omogućilo da se kroz nijeme filmove probije do statusa jednog od najvećih inovatora u historiji kinematografije. Njegov put od tehničke škole do viteške titule koju mu je 1980. dodijelila kraljica Elizabeta II, bio je popločan s više od šezdeset filmova i inovacijama koje su zauvijek promijenile način na koji gledamo pokretne slike.

Alma, "mozak" iza kamere

Iako je Hollywood slavio njegovu genijalnost, Hitchcock je imao tajno oružje – Almu Reville. Njegova supruga i najbliža saradnica bila je jedina osoba čije je mišljenje cijenio iznad svega. Od trenutka kada su se vjenčali 1926. godine, Alma je bila njegova scenaristkinja, montažerka i najstrožiji kritičar.

Upravo je ona bila ta koja ga je uvjerila da kultna scena ubistva pod tušem u filmu "Psiho" ne bi bila ista bez prodiruće gudačke partiture Bernarda Herrmanna. Bez Alminog "u redu je", Hitchcock rijetko kada bi prelazio na sljedeći kadar.

Majstor okrutnih šala

Iza ozbiljnog lica krio se čovjek sklon apsurdnim, a nerijetko i okrutnim podvalama.

Na snimanjima je uživao u stavljanju jastučića za ispuštanje gasova pod stolice kolega, a jednom je gostima priredio večeru na kojoj je sva hrana bila obojena u plavo. Njegov smisao za humor granice je testirao i opasnim opkladama, poput one kada je članu ekipe dao laksativ prije nego što ga je, radi opklade, zaključao u lisice na cijelu noć.

Čak je i glumce u filmu "39 stepenica" držao vezane lisicama, pretvarajući se da je izgubio ključ, samo kako bi među njima iznudio željenu hemiju pred kamerama.

Rat s cenzurom

Hitchcock je bio majstor manipulacije, ne samo publike, već i strogih holivudskih cenzora. Kako bi zadržao suptilne kadrove koje je želio, namjerno bi im slao scene prekomjernog nasilja i golotinje, koristeći ih kao "žrtvene jarce".

Borio se i pobijedio u namjeri da u "Psihu" prikaže kadar WC šolje, tada strogo zabranjen simbol, tvrdeći da je ključan za radnju.

Kada je u pitanju bio sam "Psiho", njegova opsesija tajnovitošću išla je do te mjere da je kupovao sve dostupne primjerke romana po kojem je film snimljen kako niko ne bi saznao kraj. Glumce je tjerao na zakletvu, a publiku kroz oglase molio: "Molim vas, ne otkrivajte kraj. To je jedini koji imamo!"

Izgubljeni filmovi i neostvareni snovi

Uprkos nevjerovatnoj karijeri koja je obuhvatila prvi zvučni film u Engleskoj, a to je "Ucjena" iz 1929. godine, i revolucionarno "Uže" u boji, Hitchcock je imao i svoje tamne mrlje. Njegov debitantski film "Planinski orao" danas se smatra jednim od najtraženijih izgubljenih filmova, mada je sam reditelj ironično tvrdio da je sretan što je taj "loš film" nestao.

Njegov doprinos nije bio samo zabavan. Tokom Drugog svjetskog rata snimao je propagandne filmove, a 1945. pomogao je u montaži potresnih snimaka iz nacističkih koncentracionih logora za dokumentarac "Sjećanje na logore", koji je decenijama ostao neobjavljen.

Iako je pet puta bio nominiran za Oscara za najboljeg reditelja, prestižna statua mu je uvijek izmicala, zbog čega je sebe duhovito opisivao kao "vječnu djeverušu, nikad nevjestu". Kada mu je 1967. konačno uručen počasni Oscar za životno djelo, održao je najkraći govor u historiji: "Hvala vam... puno vam hvala."

Sir Alfred Hitchcock preminuo je 29. aprila 1980. godine, ostavljajući iza sebe nasljeđe utkano u 39 cameo uloga, od kojih je najoriginalnija ostala ona u filmu "Čamac za spašavanje", gdje se "pojavio" na fotografiji u novinskoj reklami za mršavljenje. Bio je suprug, otac i vizionar koji je razumio da se najveći strah ne nalazi u onome što vidimo, već u onome što tek očekujemo da će se desiti.

Matt Damon glavna uloga

Povratak kralja na Itaku: Nolan pretvara Homerov ep "Odiseja" u moderni blockbuster

Predstavila radove

Alisa Teletović za Stav: Umjetnici iz BiH nose slojevitu priču - o ratu, miru, transformaciji i duhovnoj otpornosti

Iz Londona u Travnik

Bosanski otisci Bernarda Ricea: Bosna kroz oči britanskog umjetnika

Bošnjaci govore o sebi

Izložba "Pod nebom vedre vjere" u Strazburu: Umjetnost kao doprinos razumijevanju suštine islama

Početna Najnovije Najčitanije Na vrh