Kandidat HDZ-a za predsjednika Republike Hrvatske, Dragan Primorac, izazvao je mnoštvo reakcija svojim političkim nastupima, koji su naišli na podsmijeh i kritike čak i unutar njegove stranke. Zvonimir Despot iz Večernjeg lista tvrdi da su Primorčeve izjave, posebno one koje se tiču uvođenja poreza na nekretnine, neozbiljne i politički nepismene. “Njegove su izjave često na razini dječjeg vrtića, infantilne, čime pokazuje da je politički nepismen i nepripremljen”, piše Despot, naglašavajući kako je ova strategija dovela do toga da je HDZ, umjesto jakog kandidata, dobio osobu koja izaziva zgražanje javnosti. Posebno je oštro komentirana Primorčeva izjava u kojoj poziva visoke vojne dužnosnike na neposluh prema predsjedniku Milanoviću, što je u demokratskim društvima neprihvatljivo.

Osim ovih nesmotrenih izjava, Primorac se suočava i sa unutrašnjim otporom u HDZ-u, što dodatno ugrožava njegovu poziciju. Prema Despotu, HDZ bi se mogao suočiti sa padom podrške ukoliko članovi i simpatizeri odluče podržati alternativnog kandidata koji pokazuje ozbiljnost i dosljednost u kampanji.

Selak Raspudić kao glas razuma i mogući “autsajder” izbora

U atmosferi kritika prema vodećim kandidatima, Marija Selak Raspudić se sve više profilira kao ozbiljan protivnik, stičući podršku među nezadovoljnim biračima. Njena neutralna i odmjerena reakcija na spor oko Hrvatske vojske i NATO saveza postavila ju je, prema riječima kolumniste Žarka Ivkovića, kao “glas razuma”. Kao neko ko se usprotivio i Primorčevim izjavama, ali i Milanovićevim provokacijama, Selak Raspudić uspjela je da pridobije simpatije i članova HDZ-a i opozicije. Istovremeno, njena kritika zloupotrebe Hrvatske vojske u političke svrhe dobila je veliki odjek u javnosti, naročito kod birača koji su umorni od političkih nesuglasica između izvršne i predsjedničke vlasti.

Selak Raspudić se u svojim izjavama osvrnula na moguće posljedice takvih nesuglasica po stabilnost države, upozorivši na opasnost pretvaranja vojske u političko oruđe. “Zamislite da još pet godina gledamo prepucavanje, u kojem se čak i časna Hrvatska vojska... koristi za politička prepucavanja”, izjavila je ona, kako prenosi Večernji list, izražavajući zabrinutost zbog političke instrumentalizacije institucija koje bi trebale biti neutralne i zaštitničke.

Kampanja sa prizvukom “fenomena Mesić”

 

Aktuelna kampanja podseća na izbornu utrku iz 2000. godine, kada su tadašnji favoriti, Mate Granić i Dražen Budiša, izgubili prednost pred Stjepanom Mesićem, koji je u kampanji iz autsajdera postao pobjednik. Analitičari sada postavljaju pitanje hoće li se ovaj “fenomen Mesić” ponoviti i na predstojećim izborima. Večernji list ukazuje da bi sličan razvoj događaja mogao uslijediti ako nezadovoljstvo biračkog tijela nastavi rasti.

Prema procjenama analitičara, birači su umorni od dugogodišnjih sukoba između predsjednika i premijera, kao i od političke polarizacije u zemlji. “Biračko tijelo je umorno od višegodišnjeg rata između Pantovčaka i Banskih dvora, da mu je dosta ispraznog nadmudrivanja... te da se zaželjelo konstruktivne suradnje”, piše Ivković, sugerišući da bi ovi izbori mogli donijeti promjenu u pristupu vlasti i veću odgovornost prema građanima.

Milanović kao favorit, ali sa izazovima kohabitacije

Unatoč rastućoj kritici, Zoran Milanović ostaje jedan od vodećih kandidata s realnim izgledima za pobjedu. Međutim, njegov eventualni reizbor nosi sa sobom rizike nastavka postojećih problema u kohabitaciji s premijerom Andrejom Plenkovićem, kao i produbljivanja unutrašnjih podjela u zemlji. Milanovićev mandat je obilježen konfliktima s izvršnom vlasti, što je rezultiralo dvjema vanjskim politikama Hrvatske, jednoj prema EU i NATO-u, a drugoj koja je više okrenuta ruskim interesima.

Kritičari, uključujući i Despota, postavljaju pitanje hoće li Hrvatska nastaviti s “tvrdom kohabitacijom” i novim sukobima ukoliko Milanović ponovo osvoji mandat. “Milanovićev reizbor podrazumijeva nastavak tvrde kohabitacije s Plenkovićem, nastavak dviju vanjskih politika, destabilizaciju vojske, čestu blokadu sustava”, navodi Despot, što implicira da bi takav ishod mogao dodatno destabilizirati političku scenu u zemlji.

Najnovija istraživanja javnog mnijenja pokazat će da li kritike i nesigurnost vezana za glavne kandidate ostavljaju prostor za “autsajdere” da osvoje veću podršku. Ovaj fenomen bi mogao stvoriti nepredvidive rezultate u drugom krugu izbora, gdje bi Selak Raspudić ili neki drugi kandidat mogli neočekivano zauzeti mjesto u završnom nadmetanju.

Ako se rejting jednog od “autsajdera” poveća, favoriti bi se mogli naći u nezavidnoj situaciji. “Dogodi li se u rejtinzima ‘autsajdera’ bilo kakva pozitivna promjena trenda, favoriti će imati velikog razloga za brigu,” zaključuje Ivković.