Situacija da su gotovo svi ministri sigurnosti Bosne i Hercegovine bili pod nekom vrstom istražnog postupka govori o tome da je BiH, u najmanju ruku, prilično neuobičajena zemlja.

Podsjećanja radi, Sadik Ahmetović, bio ministar u periodu 2009-2012, pravosnažno je osuđen za zloupotrebu položaja na šest mjeseci zatvora, Selmo Cikotić je pravomoćno osuđen na tri godine zatvora i nalazi se na izdržavanju zatvorske kazne u državnom zatvoru u Vojkovićima, a Dragan Mektić je i dalje pod istragom. U nekoj vrsti istražnog postupka nalazili su se i Fahrudin Radončić, Tarik Sadović i još nekoliko drugih ministara, pišu Nezavisne novine.

Bilo da se radi o namještenim postupcima ili objektivnoj odgovornosti onih koji su obavljali funkcije ministra bezbjednosti, očigledan je pritisak na rad ove institucije i pokušaji raznih interesnih grupa, često i onih s druge strane zakona, da utiču na aktivnosti ovog ministarstva.

Posljednji slučaj je hapšenje Nenada Nešića, kojeg su mediji i ranije dovodili u vezu s nekim sumnjivim radnjama, a istraga protiv njega dok je bio direktor Javnog preduzeća "Putevi RS" pokrenuta je još 2019.

Samo ovlaš pogled na nadležnosti Ministarstva bezbjednosti dovoljno govori o potrebi da na ovoj funkciji budu ljudi čistog integriteta, kao i da se spriječe pritisci i pokušaji uticaja na rad u slučaju kada problem nije osoba koja obavlja funkciju ministra, već interesne grupe koje žele da utiču na njegov rad.

U sklopu Ministarstva su Državna agencija za istrage i zaštitu, odnosno glavna agencija za sprovođenje zakona na nivou BiH, Granična policija BiH, Direkcija za koordinaciju policijskih tijela BiH, Služba za poslove sa strancima, Agencija za forenzička ispitivanja i vještačenja, Agencija za policijsku podršku, kao i Agencija za školovanje i stručno usavršavanje kadrova.

Nadležnosti Ministarstva su, kako stoji na njihovom sajtu, sprečavanje i otkrivanje učinilaca krivičnih djela terorizma, trgovine drogom, krivotvorenja domaće i strane valute i trgovine ljudima i drugih krivičnih djela sa međunarodnim ili međuentitetskim elementom, kako i zaštita međunarodnih granica, unutrašnjih graničnih prelaza, te regulisanje saobraćaja na graničnim prelazima.

Agencija je nadležna za međunarodnu saradnju u svim oblastima sa Interpolom, Europolom, SELEC, MARRI i drugim tijelima.  Ministarstvo, takođe, može da prikuplja i koristi podatke od značaja za sigurnost BiH, što uključuje i obavještajni rad. Ministarstvo kreira, stara se i provodi politiku useljavanja i azila u BiH, pruža podršku policijskim tijelima BiH i obavlja forenzička ispitivanja i vještačenja.

Iz ovih nadležnosti se posebno može vidjeti zašto je kontrola ovog ministarstva osjetljivo pitanje i zašto se sigurnosne provjere moraju provoditi posebno rigorozno.

Srđan Traljić iz Kancelarije "Transparency Internationala u BiH" ističe da je ta organizacija duže vremena upozoravala na potrebu mijenjanja pravila prema kojima se provode sigurnosne kontrole kandidata na sve funkcije, a posebno na funkciju ministra bezbjednosti zbog njegove mogućnosti da utiče na istrage koje se provode.

"Nešić je nesmetano prošao sve bezbjednosne provjere, a podsjećam da je bilo i ranije takvih slučajeva. Slučaj Selme Cikotića je čak iz 2006. godine.      Taj proces provjera prilikom imenovanja u velikoj mjeri je obesmišljen i potrebna je reforma da se kod imenovanja na tako značajne funkcije, kao što je ministar bezbjednosti, procedure provode mnogo rigoroznije", rekao je on za Nezavisne.

Prema njegovom mišljenju, problem je što službenici koji provode provjere rade po zakonu i ispituju da li postoje presude ili optužnice, ali ne provjeravaju da li se vode istrage i postoje li detalji koji bi potencijalno bili diskvalifikujući za ovakvu funkciju.

On, takođe, ističe da činjenica da je neko uhapšen ne znači i da će biti osuđen.

"Bilo je mnogo spektakularnih hapšenja koja nisu dovela do pravosnažnih presuda", naglasio je Traljić.