Ovog mjeseca je obilježeno 30 godina od osnivanja Republike srpske, kada su bosanski Srbi proglasili svoju državu u Bosni i Hercegovini, nakon čega je uslijedilo etničko čišćenje i genocid. Dan osnivanja 9. januara 1992. godine, koji se obilježava u ovom bh. entitetu, Ustavni sud BiH je 2015. godine proglasio neustavnim.
Tokom proslava širom Republike srpske, gdje je počinjeno genocidno nasilje nad nesrbima od 1992. do 1995. godine, veličani su ratni zločinci, a meta su bili povratnici u gradovima iz kojih su nesrbi protjerani. Proslava je uključivala također i marš naoružane policije kroz Banja Luku.
U ljeto 1992. godine, kada su masovna ubistva i nestanci Bošnjaka muslimana u mom rodnom Višegradu intenzivirali, moja majka i ja smo se razdvojili od oca, 17-godišnjeg brata i 13-godišnje sestre, koji su bili među prvim ciljnim grupama. Imala sam šest godina u to vrijeme. Oni su pobjegli iz Višegrada, a moja majka i ja smo otišli u selo njenih roditelja; nije mogla ostaviti roditelje. Bilo je to vrijeme dubokog straha i očaja.
Ubrzo smo, međutim, shvatili da i mi trebamo bježati. Moj djed je sakrio porodične vrijednosti u nadi da će ih povratiti po našem povratku. Ali nikada se nismo vratili, i nikad više nisam vidjela svog djeda.
U julu 1995. genocid je kulminirao u Srebrenici. Moj djed i mnogi drugi iz njegovog sela bili su među više od 8.000 ubijenih muškaraca i dječaka. Njegovi djelimični posmrtni ostaci pronađeni su u masovnoj grobnici u blizini Zvornika 2009. godine, zatim je 2020. godine jedna od njegovih nestalih kostiju (ruke) ekshumirana iz druge masovne grobnice.
Politička kriza je eskalirala kada je Ured visokog predstavnika, koji nadgleda provedbu mirovnog sporazuma kojim je okončan rat u BiH, prošlog jula objavio kriminalizaciju poricanja Genocida u Bosni i Hercegovini. Milorad Dodik, član tročlanog Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda, kasnije je odbacio tu najavu, rekavši da zakon nikada neće biti prihvaćen i da će Republika srpska "pokrenuti proces disolucije".
Narodna skupština Republike srpske u decembru je odlučila da se povuče iz pravosudnih, sigurnosnih i odbrambenih institucija Bosne i Hercegovine. Dodik je također zaprijetio da će protjerati trupe Oružanih snaga BiH iz Republike srpske. U izvještaju UN-u, visoki predstavnik BiH je upozorio da su Dodikovi postupci "ravni secesiji bez njenog proglašenja", a ako međunarodna zajednica ne interveniše brzo "izgledi za dalju podjelu i sukob su vrlo realni".
Dodik je rekao da ako Zapad pokuša vojno intervenirati, on ima "prijatelje koji će podržati srpsku stvar". Svečanosti 9. januara u Republici srpskoj prisustvovali su najviši srpski zvaničnici, ruski ambasador, zamjenik kineskog ambasadora i evropski političari krajnje desnice.
Prema nedavnom izvještaju Balkanske istraživačke mreže, fondacije koje podržava ruska vlada promoviraju izvještaje u kojima se negira Genocid u Srebrenici 1995. godine, “dok Moskva nastoji da iskoristi podjele u Bosni i Hercegovini i poveća svoj utjecaj među Srbima u zemlji” .
U međuvremenu, mađarski premijer Viktor Orban, poznat po svojoj antiimigrantskoj politici i tvrdnjama da muslimani predstavljaju prijetnju evropskim kršćanskim vrijednostima, snažno podržava Dodika. On je obećao da će Mađarska blokirati svaki potez EU da sankcioniše Dodika zbog njegovih separatističkih planova, a mađarska Vlada je obezbijedila 100 miliona eura (114 miliona dolara) finansijske pomoći Republici srpskoj kako bi "pojačala stabilnost u regionu".
Dodik je na samitu u Budimpešti prošlog septembra rekao: „Mi smo hrišćani. Ovo je moje iskustvo, i moje iskustvo me tjera da kažem da muslimani ne napuštaju svoje vrijednosti… Ja nas samo pozivam da branimo Evropu, cijelu Evropu, a ne samo Evropsku uniju.”
Istu vrstu antimuslimanske retorike koristili su i srpski nacionalisti 1980-ih i 1990-ih, s ciljem da opravdaju svoje genocidne kampanje protiv Bošnjaka muslimana. Godine 1994. bivši lider bosanskih Srba Radovan Karadžić rekao je da muslimani “imaju mračne planove, želeći da Bosna postane odskočna daska za prodor islama u Evropu”. Dodao je da će nam Zapad "jednog dana biti zahvalan jer smo odlučili braniti kršćanske vrijednosti i kulturu".
Dodikovo djelovanje i otvorene separatističke prijetnje predstavljaju test za međunarodnu zajednicu. Hoće li svijet reagovati ili će opet stati po strani i dozvoliti još jedan genocid? Pojam “srpske” vojske vraća me u 1992. godinu, kada su Bošnjaci bili razoružani i zarobljeni i prepušteni na milost i nemilost srpskih snaga, koje su djelovale po naređenju da etnički očiste region. Ukoliko se Dodikov prijedlog ostvari, Bošnjaci muslimani bi ponovo mogli završiti u masovnim grobnicama.
