Kako je čovjek determiniran meteorološkim prilikama, često se obavještava da će tokom dana, naročito u posljednje vrijeme, doći do naoblake, jednog tipičnog hrvatskog neologizma u formi postverbala koji je faktički izveden iz glagola naoblačiti (se), iz kojega se, doduše, može izvesti i jedna malo “bosanskija” imenica – naoblačenje.

Komotno se može kazati kako bi se umjesto naoblake moglo očekivati i možda više željeti govoriti o “osunačju”.

No, meteorolozi, spikeri i novinari uopće moraju govoriti istinu (sic!), pa bi zato bolje bilo najaviti naoblačenje ili oblačnost – ako će već biti – iako ove dvije lekseme nisu sinonimne, što je jasno.

Doduše, i naoblaka je leksema koja je izvedena u prihvatljivoj jezičkoj radionici, ali kako je riječ o markiranom obliku s obzirom na provenijenciju, bilo bi je bolje izbjegavati.

A u bosanskoj frazeologiji pojavljuje se i jedna konstrukcija kojom se sugerira društveni utjecaj neke osobe izrazom: “i vedri i oblači”.

Oblik prezenta oblači zanimljiv je po tome što implicira značenje oblačenja a ne naoblačenja, pa bi, uvjetno kazano, bolje bilo da neko “i vedri i oblača”.

Međutim, u datom slučaju je li riječ o namjernoj ili o slučajnoj promjeni oblika, nije potpuno jasno, iako oblik s oblačenjem (< oblačiti) ima snažniji stilski potencijal.

A da je veza imenice oblak i glagola oblačiti bliska, govori i činjenica da se obje ove lekseme dovode u vezi s korijenom vlak-, odnosno vlačiti, odakle se izvode i oblici navlačiti, oblačiti, razvlačiti, uvlačiti, izvlačiti, oblačiti, oblačati, pa čak i oblak, kao i vlak itd. Tako je to kad jezik iskoristi jezički potencijal.

A što se tiče naoblake, nadati se da dolaze bolja jezička i meteorološka vremena, pa da se umjesto naoblačenja i oblačnosti najavi ipak jezička sunčanost.