Jedan od najznačajnijih bošnjačkih političara 20. stoljeća dr. Mehmed Spaho rodio se na današnji dan 1883. godine u Sarajevu. 

"Niko se u našoj zajednici dosad nije toliko zalagao za svoj narod koliko on, a i narod nije nikoga toliko volio koliko njega", zapisao je nakon njegove smrti književnik Edhem Mulabdić u "Narodnoj uzdanici".

Mehmed Spaho je rođen 1883. godine u Sarajevu. Osnovnu školu i gimnaziju je završio u Sarajevu, a Pravni fakultet u Beču 1906. godine. Doktorski ispit je polagao krajem 1907. godine, a 1908. godine je promoviran u doktora pravnih nauka.

Na početku se posvetio sudijskom zvanju. Kada je u Sarajevu osnovana Trgovačko-obrtnička komora, izabran je za njenog sekretara. Na tom položaju je ostao do stupanja u politički život. 

Godine 1914. izabran je u Gradsko vijeće Grada Sarajeva, čime se počeo baviti i politikom, a u tom vremenu upamćen je kao borac za prava sarajevske sirotinje. 

Nastankom Jugoslovenske muslimanske organizacije (JMO) 1919. godine intenzivira se i njegovo učešće u politici, a u bošnjačkog političkog lidera izrasta počev od 1923. godine, kad je izabran za predsjednika ove bošnjačke političke stranke. Uz ostale političke funkcije, bio je prvi Bošnjak ministar u Vladi Kraljevine SHS.

Nakon zavođenja Šestojanuarske diktature 1929. godine, Spaho je inicirao i donošenje takozvanih Sarajevskih punktacija koje su poznate i kao Spahine punktacije ili Rezolucija JMO. Riječ  je o političkoj rezoluciji u kojoj je je izražen stav Mehmeda Spahe i JMO o uređenju Kraljevine Jugoslavije nakon proglašenja Šestojanuarske diktature, pri čemu sekritizira centralističko uređenje Jugoslavije i traži decentralizirana država ravnopravnih političko-historijskih jedinica, a zbog čega je Spahi izrečena kazna od, između ostalog, 20 dana zatvora.

Posebno je važno i Spahino držanje po pitanju podjele Bosne i Hercegovine Sporazumom Cvetković-Maček iz 1939. godine. Kao vođa bošnjačke politike ovog vremena, Spaho je osjećao svu pogubnost i opasnost Sporazuma, svjestan da bi podjela Bosne i Hercegovine značila i kraj Bošnjaka, a ne samo Bosne i Hercegovine.

Zbog njegovog političkog angažmana izvršeno je nekoliko pokušaja atentata kojima se nastojao eliminirati Spaho, a 29. juna 1939. godine nađen je mrtav u apartmanu beogradskog hotela Srpski kralj. Članovi njegove porodice i najbliži saradnici i danas smatraju da je otrovan.

Naime, prema riječima porodice, otrovan je, da bi se uklonio kao moguća prepreka sporazumu Cvetković-Maček koji je i sklopljen nepuna dva mjeseca nakon Spahine smrti, 26. augusta 1939. godine. 

Ukopu Mehmeda Spahe u Sarajevu prisustvovalo je oko 50.000 građana, a ukopan je u haremu Gazi Husrev-begove džamije.