Papa Franjo, umoran nakon historijskog trodnevnog puta u Irak, povjerio je u ponedjeljak novinarima da mu je susret s velikim šijitskim ajatolahom Alijem Sistanijem bio "mehlem za dušu". Veliki zagovornik direktnog razgovora s predstavnicima islama, Franjo je opisao razgovor u četiri oka sa "skromnim i mudrim čovjekom" pokraj kojega se osjećao "počašćenim".

"On nikada ne ustaje da pozdravi posjetitelja, ali ustao je dva puta da me pozdravi", ispričao je novinarima u zrakoplovu na povratku u Rim. "Vjerujem da je ovo univerzalna poruka", dodao je argentinski Papa koji je prije dvije godine potpisao dokument o bratstvu ljudi s velikim sunitskim imamom egipatskog sveučilišta Al -Azhar, o kojem tajno pregovaralo šest mjeseci.

To nije ponovio s velikim ajatolahom Sistanijem, najvišim predstavnikom šijita, koji su većina u Iraku. No, naglasio je da će biti "drugih koraka" u dijalogu s muslimanima i citirao Sistanija koji je rekao da su "ljudi braća po religiji ili jednaki po stvaranju".  Papa je odbacio kritike na račun tih svojih poteza. "Neki kritičari kažu da Papa nije hrabar, nije svjestan, da poduzima korake izvan katoličke doktrine i da je na korak od hereze. Te se odluke donose kroz molitvu, u dijalogu, traženju savjeta. To je promišljanje, a ne hir". 

Franjo, prvi papa koji je posjetio Irak, stigao je bliskoistočnu zemlju u petak. Obišao je četiri grada, uključujući Mosul, bivše uporište tzv. Islamske države, čiji su dijelovi teško razoreni.

Održao je i međuvjerski susret u drevnom gradu Uru, domu poslanika Ibrahima, vodio misu u Erbilu te se susreo s ocem Aylana Kurdija, dječaka koji se utopio pokušavajući stići u Evropu i time postao simbol migrantske krize. Papa je Iračanima propovijedao kako je „mir moćniji od rata“. Irak će „uvijek ostati sa mnom, u mome srcu“, rekao je crkveni poglavar.

Franjo, koji je šepao tokom putovanja, prvi je katolički čelnik koji se susreo s iračkim ajatolahom Alijem al-Sistanijem.

Muslimanski i kršćanski građani Mosula ispričali su u nedjelju papi Franji o svojim životima pod okrutnom vladavinom takozvane Islamske države, dok je Sveti Otac blagoslovio njihovu spremnost da se izdignu iz pepela, rekavši im da je "bratstvo trajnije od bratoubistva“.

Franjo je odletio helikopterom u Mosul kako bi potaknuo cijeljenje rana nastalih vjerskim podjelama te molio za mrtve svih vjeroispovijesti. Osamdesetčetverogodišnji papa prohodao je uz ruševine kuća i crkava do trga koji je jednom bio središte starog grada kojeg je okupirala takozvana Islamska država od 2014. do 2017.

Stari grad Mosula dom je drevnim crkvama i džamijama koje su uništene 2017. godine tijekom krvave bitke iračkih snaga i međunarodne vojne koalicije kojom se protjerivalo tzv. Islamsku državu. Korupcija i borba među iračkim političarima i dalje usporava pokušaje obnove Mosula, dok su veliki dijelovi grada i dalje u ruševinama. 

Papa, vidno dirnut uništenjem oko sebe, molio se za sve mrtve u Mosulu. "Kako je okrutno da je ovu zemlju, kolijevku civilizacije, pogodilo takav barbarski udarac, s uništenjem drevnih bogomolja i hiljadama ubijenih i prognanih ljudi, muslimana, kršćana, Jazida i drugih", rekao je.  "Danas, međutim, potvrđujemo naše uvjerenje da je bratstvo trajnije od bratoubistva, da je nada moćnija od mržnje, da je mir moćniji od rata."

Očigledno smjerajući na Islamsku državu rekao je da nada nikad ne može biti "utišana krvlju koju su prolili oni koji izopačuju ime Božje kako bi krenuli putem uništenja". Potom je pročitao molitvu u kojoj je ponovio jednu od glavnih poruka ovog putovanja, prvog koje je poduzeo jedan papa u Iraku, da je uvijek pogrešno mrziti, ubijati ili voditi rat u Božje ime. "S ovog mjesta u kojemu se rodila vjera, sa zemlje našeg oca Abrahama, potvrdimo da je Bog milosrdan i da je najveće bogohuljenje mržnja prema našoj braći i sestrama", rekao je papa Franjo u Uru.

Papa Franjo je sjedio i razgovarao s muslimanskim, kršćanskim i jezidskim vođama ispred arheoloških iskopina 4000 godina starog grada koji se sastoji od zigurata, stambenog kompleksa, hramova i palača.

Iako se poslanika Ibrahima smatra ocem kršćana, muslimana i jevreja, nije bilo jevrejskih predstavnika na međuvjerskom događaju u Uru.

U iračkoj jevrejskoj zajednici 1947. bilo je oko 150.000 Jevreja, a sad ih je puno manje. Lokalni crkveni funkcioner rekao je da su jevreji kontaktirani i pozvani, ali je situacija za njih bila "komplicirana" pogotovo jer nemaju strukturiranu zajednicu.

"Neprijateljstvo, ekstremizam i nasilje nisu rođeni iz religioznog srca: oni su izdajice religije", rekao je papa Franjo u Uru. "Mi vjernici ne smijemo šutjeti kada terorizam zlostavlja religiju, uistinu, nedvosmisleno smo pozvani otkloniti sve nesporazume."

Papa Franjo je u Uru pohvalio mlade muslimane koji pomažu kršćanima u popravljanju njihovih crkvi "kad je terorizam napao sjever ove voljene zemlje".

Borci takozvane Islamske države, militantna skupina koja je pokušala uspostaviti halifat u regiji, harali su sjevernim Irakom od 2014. do 2017. godine, ubijajući kršćane jednako kao i muslimane koji su im se suprotstavljali. Iračani su pozdravili dolazak Pape, vjerujući da je to prilika da svijet u novom svjetlu vidi njihovu krizama pogođenu državu.

Irakom vlada hronično loša uprava i korupcija, a rašireno je i nasilje, povezano s invazijom Sjedinjenih Američkih Država prije 18 godina i rivalstvom te zapadne države sa susjednim Iranom.

U Iraku je nekad bilo više od milion kršćana, a danas, nakon godina rata, vjerskog progona i ekonomskih kriza, ih je između 250 i 400 hiljada.