Statističko prisustvo i vidljivost te društveni, ekonomski, kulturni i politički utjecaj muslimanskih manjina značajno se razlikuje od države do države. Kad analiziramo Balkan i njegove autohtone muslimanske zajednice, vidimo mnogo kontradiktornosti. Tako je npr. udio muslimana u Crnoj Gori preko 20 posto, ali njihova vidljivost, utjecaj i značaj ne mogu se mjeriti s muslimanima u Hrvatskoj, kojih je oko 1.5 posto.

Mnogo je razloga za ovakvo stanje, oni koji su opravdani dio su historije, a sadašnjost i posebno budućnost prije svega zavise od djelovanja samih muslimana.

Broj džamija u Crnoj Gori povećava se iz godine u godinu, kao i druga infrastruktura Islamske zajednice.

PRIBLIŽITI VJERSKE OBJEKTE VJERNICIMA I TURISTIMA

Autor projekta aplikacije “Islamski vjerski objekti u Crnoj Gori” i prateće internet-stranice “vakufi.me” jeste Muharem Demirović, pravni savjetnik reisa Islamske zajednice u Crnoj Gori. Cilj ovog projekta jeste na moderan način približiti vjerske objekte vjernicima i turistima.

Ovaj projekt na najbolji način prikazuje pravu prirodu Crne Gore, multietničke države u kojoj žive muslimani zajedno s drugim vjerskim zajednicama.

“Aplikacija obuhvata sve vjerske objekte, prvenstveno džamije, institucije Islamske zajednice, turbeta, pa i vrlo važne historijske lokalitete koji, nažalost, samo svjedoče o jednom vremenu i našem nemaru za njih. U digitalnom katalogu je predstavljeno oko 190 objekata. Korisnicima su dostupni historijski i osnovni podaci s fotografijama o svakom objektu, geografski podaci s mogućnošću navigacije do željenog objekta, kao i podaci o vjerskim aktivnostima u odabranom objektu”, kaže na početku razgovora za Stav mr. Muharem Demirović.

Projekt je realiziran finansijskom podrškom Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava u Crnoj Gori. Rad na aplikaciji trajao je oko 20 mjeseci, a uključivao je terenski rad, odnosno obilazak svih objekata, prikupljanje materijala i parametara i na kraju programersku izradu aplikacije.

“U Crnoj Gori ima 153 džamije, 14 mesdžida, oko 15 turbeta i desetak lokaliteta nekadašnjih džamija. Naravno, kad su u pitanju lokaliteti, ima i onih koji više nijesu vidljivi ili su na njihovim temeljima izgrađeni drugi objekti, pa čak i crkve. Navedene brojke ne obuhvataju objekte Islamske zajednice koji se koriste u administrativne i poslovne svrhe”, pojašnjava Muharem Demirović.

Kao i u drugim balkanskim državama, i u Crnoj Gori proces označavanja i vraćanja vakufa nije završen proces.

“Islamska zajednica u Crnoj Gori posjeduje brojnu dokumentaciju o oduzetim objektima i vakufima. Na njenom prikupljanju i dalje se radi, iako je dio stare dokumentacije o određenim vakufima trajno uništen, odnosno doživio sudbinu vakufa. Bilo je slučajeva oduzimanja, pa i spaljivanja dokumentacije pod raznim izgovorima, posebno od komunističkog režima u poslijeratnom periodu. Sasvim je jasno da je islamska kulturna baština u Crnoj Gori dijelila sudbinu balkanskih muslimana i surovu historiju opstanka na ovim prostorima. Ipak, opstala je i unaprijedila se. Danas u Crnoj Gori imamo jednu džamiju, odnosno mesdžid na 706 pripadnika islama, što je podatak kojim bi se ponosile i zemlje s većinskim islamskim stanovništvom”, ističe Muharem.

ZAUSTAVLJEN TREND SMANJENJA VAKUFSKE IMOVINE

Iako zakonski okvir ne pruža priliku Islamskoj zajednici za restituciju, njeno rukovodstvo uspjelo je na različite načine vratiti u posjed i upravljanje brojne vakufe.

“U članu 8 crnogorskog Zakona o povraćaju oduzetih imovinskih prava i obeštećenju (restituciji) stoji da će se 'uslovi, način i postupak povraćaja oduzetih imovinskih prava vjerskim zajednicama urediti posebnim zakonom'. Dakle, vjerske zajednice su isključene iz restitucije i zakon koji bi to omogućio nije ni u najavi. Međutim, Islamska zajednica u Crnoj Gori uspjela je putem posebnog zakona, koji je donijela Skupština Crne Gore, povratiti maslinjake u ulcinjskom Valdanosu na površini od nekih 100 hiljada m2. Također, zahvaljujući primjernoj komunikaciji Islamske zajednice s menadžmentom Crnogorskog elektrodistributivnog sistema (CEDIS) i Elektroprivrede Crne Gore (EPCG), vraćena je Hadži Hasanova džamija u Pljevljima, koja je oduzeta prije 60 godina i služila je kao upravna zgrada EPCG Pljevlja. Pored navedenog, Islamska zajednica je dobila još nekoliko vakufa na korištenje, koji su ranije bili oduzeti, odnosno nacionalizovani. Može se reći da je trend 'osipanja' vakufske imovine zaustavljen i da se iz dana u dan ona uvećava putem uvakufljenja od strane vjernika, kao i kupovinom od strane Islamske zajednice”, dodaje Muharem.

Institucija vakufa u islamskoj civilizaciji je davala odgovore na osnovne potrebe svake zajednice muslimana, ali je i prepoznavala i nove potrebe i izazove.

Migracije i ekonomski procesi generiraju drugačije okolnosti koje zahtijevaju izgradnju novih objekata i brigu ili prenamjenu onih objekata za kojima je potreba umanjena ili prestala.

“U manje razvijenim, ruralnim područjima Crne Gore i dalje se stanovništvo iseljava, odnosno traži svoju šansu u gradskim sredinama. Postoji nekoliko džamija koje su ostale bez džemata jer je lokalno stanovništvo u potpunosti raseljeno. S druge strane, u nekim urbanim sredinama, poput Podgorice, postojeće džamije nemaju dovoljno kapaciteta da prime sve vjernike. Ove razvojne potrebe identifikovane su na nivou Zajednice i očekuju se rješenja u bliskoj budućnosti”, zaključuje na kraju razgovora mr. Muharem Demirović.

Svi zainteresirani mogu o navedenim objektima naći jako korisne informacije, a za vjernike aplikacija ima i praktičnu vrijednost. Vjernicima ova aplikacija pruža mogućnost da provjere koje sadržaje nude vjerski objekti, što je jako interesantno za turiste koji uglavnom dolaze iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Kosova, a u posljednjih godina i iz Turske i arapskih država.

Planirano je da aplikacija bude prevedena na albanski, engleski i turski jezik što je dobra platforma za razvoj halal-turizma.

Aplikacija nudi mogućnost filtriranja objekata prema tipu objekta, medžlisu, gradu i periodu izgradnje. Integrirana je i opcija “najbliža džamija za namaz”, koja omogućava korisniku da izborom željenog namaza dobije listu obližnjih džamija u kojima se obavlja odabrani namaz. Uključuje i dodatne servise za vjernike, odnosno vaktiju, smjer Kible, hidžretski kalendar s islamskim važnim datumima i konverterom, kao i korisne linkove.