Već gotovo deset mjeseci hiljade ljudi u Srbiji protestuje za demokratiju i vladavinu prava, a Evropska unija ih svojim šutnjom ostavlja na cjedilu, piše njemački list Rheinpfalz.

Ritualne opomene

U tekstu naslovljenom "Gubi li Evropa Srbiju" novinar Rudolf Grube ističe da Brisel gotovo deset mjeseci posmatra događanja gotovo bespomoćno i da "osim ritualnih i neučinkovitih opomena Evropska komisija ne vrši nikakav pritisak na Vučića".

Dalje se navodi da Evropska komisija štedi predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i nagrađuje ga milionskim fondovima, jer Srbija igra ključnu ulogu za stabilnost na Balkanu.

- Ali predsjednik koji ne može osigurati stabilnost ni u vlastitoj zemlji, predstavlja opasnost za cijelu regiju - ocjenjuje list iz Ludwigshafena.

- Vučića, nada se Brisel, ne treba prepustiti prevelikom utjecaju ratnog despota Vladimira Putina. Ali Srbija je posljednjih godina kroz desetke ekonomskih i političkih sporazuma postala ovisnija o Rusiji i Kini nego ikada ranije. Istovremeno, u stanovništvu opada povjerenje u evropsku budućnost. U međuvremenu je izgubljena većina za ulazak u EU, jer Srbi, prema anketama, s pravom vjeruju da ih je Evropa zaboravila. Vučiću to odgovara, za njega je Zapad, posebno Njemačka, samo krajnje dobrodošao ekonomski partner; demokratija po evropskom uzoru ne leži u njegovom interesu moći.

Postoje dva scenarija

Njemački sedmičnik Spiegel donosi intervju s politologom Vedranom Džihićem s Austrijskog instituta za međunarodnu politiku. Govoreći o aktuelnoj situaciji u Srbiji, Džihić kaže da je sada prijelomni trenutak i da za Vučića više nema povratka.

- Nije mu uspjelo uplašiti ljude. Postoje dva scenarija: ili se raspisuju novi izbori ili dolazi do potpune eskalacije nasilja.

Na konstataciju novinara Spiegela da je protestni pokret heterogen i da, uz ljevičare, na ulice izlaze i nacionalisti, Džihić objašnjava da je nacionalizam od osamdesetih godina vrlo snažno oblikovao srpsko društvo.

- Kroz međunarodnu osudu genocida u Srebrenici i NATO-ove zračne udare 1999. dodatno se učvrstio osjećaj da su Srbi uvijek u ulozi žrtve. To pripada temeljnom raspoloženju širokih slojeva društva.

Jedna drukčija slika o Srbiji

Džihić kaže da će u nekom trenutku protestni pokret morati raspraviti otvorena pitanja:

- Kako se nositi sa zapaljivim temama poput Kosova, genocida u Srebrenicii suočavanja s prošlošću? Među demonstrantima postoji svijest da je za to najprije potrebno stvoriti demokratski sistem i funkcionalne institucije, kako bi se ta pitanja mogla tematski obraditi.

Politolog, međutim, kaže da je optimist i dodaje da se na protestima dogodilo nešto značajno:

- U južnosrpskom gradu Novi Pazar formirala se nevjerojatna solidarnost između Srba i Bošnjaka. Pokazala se spremnost da se dođe do jedne drukčije slike o Srbiji.

Vučićeve "čudesne mjere"

U tekstu pod naslovom "Predsjednički šećer umjesto represivne palice u Srbiji", bečki list Die Presse piše o paketu mjera za jeftiniju hranu "oslabljenog šefa države" Aleksandra Vučića.

- Barem je predsjednička trpeza bogato postavljena u krizom potresenoj Srbiji, kandidatkinji za članstvo u EU-u. Ispred zastave zemlje i Evropske unije zabrinuti predsjednik Srbije Aleksandar Vučić u nedjelju je dao postaviti dvadesetak dobro napunjenih poklon-košara, kako bi tokom svog 21. televizijskog nastupa uživo ovoga mjeseca, uz pomoć revno iškrabane školske ploče, objasnio svoje 'čudesne mjere' za obećano sniženje cijena 3.000 proizvoda.

List piše da bi pokušaj ograničenja marži mogao imati samo kratkoročni učinak u prva dva mjeseca te prenosi ocjenu beogradskog profesora ekonomije Gorana Petkovića, koji je za srpski list Danas izjavio:

- Prije ili kasnije trgovački lanci uvijek će pronaći način da to zaobiđu – bilo povećanjem marži na druge proizvode, bilo odustajanjem od nerentabilne prodaje proizvoda ili prebacivanjem gubitaka na proizvođače i posrednike. Ni u Srbiji se to ne može promijeniti za šest mjeseci, prenosi DW.