Društvo | 22.02.2022.

SVJEDOCI GENOCIDA

MC Srebrenica - Potočari: Otvorena izložba "Život iza polja smrti"

Spomen-soba "Životi iza polja smrti" predstavlja multimedijalni prostor u kojem su izloženi predmeti koji su pripadali ubijenim i preživjelim svjedocima genocida u Srebrenici, a u okviru projekta snimljeno je 100 svjedočanstava preživjelih svjedoka genocida (usmena historija) i 100 videosvjedočenja o doniranim predmetima

R.I

U Memorijalnom centru Srebrenica – Potočari danas je otvorena stalna izložba i postavka „Život iza polja smrti“. Izložba predstavlja zajednički projekat Memorijalnog centra Srebrenica – Potočari i BIRN-a BiH, koji je finansirala Vlada Kraljevine Holandije, javlja Anadolu Agency.

Ambasador Kraljevine Nizozemske u Bosni i Hercegovini Jan Waltmans izrazio je zahvalnost Memorijalnom centru Srebrenica – Potočari na radu.

"Kada govorimo o genocidu koji se ovdje desio često se pominju samo brojke. Međutim, ova izložba jeste da da lice tim brojkama o kojima se govori. Mi znamo koliko je bitno okrenuti se budućnosti, ali podjednako je važno okrenuti se prošlosti i naučiti lekcije", rekao je ambasador Waltmans.

Otvaranju izložbe prisustvovao je i visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt.

"Ukoliko počnemo da posmatramo budućnost Bosne i Hercegovine i razvoj njene budućnosti, i ako Bosna i Hercegovina treba ići prema Evropi, onda treba doći u Srebrenicu. Zbog toga sam danas tu. U svakom slučaju, smatram da projekat usmene historije u okviru kojeg preživjeli pričaju o onome šta su doživjeli može da pokaže mladima šta se ovdje događalo. Ono što mogu reći jeste da savjetujem svim etničkim grupama da se zapitaju šta je to što mogu ostaviti mladim generacijama. Zbog toga je dobro da ovdje u Bosni i Hercegovini u svim stranama i etničkim grupama postoje žrtve. Zbog toga se nadam da će ljudi koji sjede u Parlamentarnoj skupštini BiH biti u stanju da se pozabave vlastitim zakonom kojim će se zabraniti negiranje genocida, veličanje zločinaca i govor mržnje. Treba ostaviti političke igrarije po strani, treba gledati u budućnost, u Evropu", rekao je, između ostalog, Schmidt koji je pružio podršku radu Memorijalnog centra Srebrenica – Potočari.

Ambasador Johann Sattler, šef Delegacije EU i specijalni predstavnik EU u BiH, istakao je podršku u radu Memorijalnog centra Srebrenica - Potočari.

"Ovdje smo da izrazimo zahvalnost svima onima koji su dali svoj doprinos projektu, dobro je da se izložba otvara, da se žrtvama i preživjelim može dati identitet. Zahvalni smo Holandskoj ambasadi i Memorijalnom centru i BIRN-u. Drago mi je da smo dali svoj doprinos ovom važnom projektu, mi zaista pružamo snažnu podršku Centru. Treba čuvati sjećanje na genocid i ne dozvoliti poricanje genocida i govor mržnje", rekao je Sattler.

Spomen-soba "Životi iza polja smrti" predstavlja multimedijalni prostor u kojem su izloženi predmeti koji su pripadali ubijenim i preživjelim svjedocima genocida u Srebrenici. U okviru projekta, koji se sastoji iz dva dijela, snimljeno je 100 svjedočanstava preživjelih svjedoka genocida (usmena historija) i 100 videosvjedočenja o doniranim predmetima Memorijalnom centru Srebrenica - Potočari. Snimanja svjedočenja su počela u oktobru 2020. i trajala su tokom 2021. godine u Srebrenici, Sarajevu i Tuzli.

Stotinu preživjelih i članovi porodica ubijenih dali su na trajno čuvanje predmete koji ih vežu za događaje tokom opsade i genocida u „Zaštićenoj zoni Srebrenica“ u julu 1995. godine. Memorijalni centar i BIRN BiH ovim projektom žele povezati pojedinačna svjedočanstva s predmetima u kolekciji muzejske zbirke Memorijalnog centra koje su donirali preživjeli.

"Izložba je jedno mjesto koje će biti u potpunosti posvećeno ličnim doživljajima osoba koje su preživjele genocid", rekao je Denis Džidić, direktor BIRN-a.

Neki od predmeta predstavljeni kroz izložbu pronađeni su uz žrtve u masovnim grobnicama, a pojedini predmeti su posljednja uspomena na ubijene. Članovi porodica i svjedoci genocida su na trajno čuvanje Memorijalnom centru Srebrenica – Potočari dali fotografije svojih najbližih iako su to u mnogim slučajevima jedine fizičke uspomene koje imaju.

"Za nas je ovo bio drugi projekat u kojem smo snimili stotinu priča usmene historije. Počeli smo da razvijamo vlastitu metodologiju usmene historije. Ujedno smo snimili i stotinu priča o doniranim predmetima", rekao je Hasan Hasanović, kustos u Memorijalnom centru Srebrenica – Potočari.

U okviru projekta pokrenuta je i web stranica https://zivotiizapoljasmrti.srebrenicamemorial.org.

Stavovi koje zastupaju autori nisu nužno i stavovi uredništva. Nijedan dio ovog izdanja ne smije se umnožavati, kopirati ili na bilo koji način reproducirati i koristiti bez izdavačevog pismenog dopuštenja.

Povezani članci

Svijet kadije Mustafe Muhibbija: Dvjesto godina taloženja znanja

Milutin Kukanjac: Mnogo se lagalo, manipulisalo i izmišljalo, a istinu o Dobrovoljačkoj samo ja mogu reći

Sud BiH potvrdio optužnicu u slučaju “Dobrovoljačka”

Rusi bombardovali tržni centar u kojem je bilo 1.000 ljudi