"Ukoliko nadležne institucije ne reaguju, spremni smo da svim zakonom dozvoljenim sredstvima spriječimo pojavljivanje ovog ratnog komandanta, čije bi prisustvo bilo duboko uvredljivo za srpski narod.
Harun Hodžić je poznat po svojim radikalnim stavovima tokom rata, a naročito po predavanjima o islamizaciji vojske, zbog čega smatramo da bi njegov dolazak i eventualna obraćanja narušili ionako krhke odnose između Srba i Bošnjaka u Janji."
Program manifestacije
Ovo je poruka Udruženja veterana Garda Panteri iz Bijeljine povodom dolaska Haruna ef. Hodžića, majora Armije RBiH na tribinu manifestacije "Ljetne večeri Janja" u utorak 5. augusta, u organizaciji Bošnjačkog kulturno- umjetničkog društva "Mula Alija Sadiković" iz Janje.
Hodžić će na tribini "Ljubav prema domovini", kako je navedeno u programu ove manifestacje govoriti s dr. Sedadom Dedićem i Edinom Haračićem Klejom.

- Naravno da ću ići u Janju i govoriti o ljubavi prema domovini. Neću ići jedino u slučaju da mi MUP RS-a zvanično zabrani dolazak – kazao je Harun ef. Hodžić za Stav.
Udruženje veterana Garda Panteri, u svom saopćenju, "najstrožije je osudilo najavu dolaska Haruna Hodžića, ratnog pomoćnika komandanta za moral 7. muslimanske brigade i jednog od komandanata zloglasne jedinice Crni labudovi".
Veterani navode da očekuju od Savjeta Mjesne zajednice Janja i nadležnih policijskih organa da zabrane gostovanje Haruna Hodžića, upozorivši da bi njegovo prisustvo moglo izazvati tenzije i nepovjerenje među lokalnim stanovništvom.
- Posebno smo razočarani činjenicom da Azem Aletović, predsjednik pomenutog društva, iz godine u godinu na ovu manifestaciju poziva sve radikalnije pojedince, iako se u javnosti predstavlja kao umjeren. Njegova djela, međutim, pokazuju suprotno - navodi se u saopćenju.
Udruženje dalje navodi "da su u prethodnom periodu u Janji zabilježeni brojni incidenti - od kidanja zastava Republike Srpske do otvorenog omalovažavanja institucija RS-a". Naravno, niti jednom riječi ne spominju da su povratnici Bošnjaci u Janji često meta uznemiravanja i zastrašivanja.
Patriotske poruke
U Janji se već 21 godinu održava tradicionalna kulturna manifestacija "Ljetne večeri Janja". Grupa entuzijasta iz Bijeljine i Janje je 2004. godine napravila prve korake u organizaciji ove manifestacije koja traje do danas.
Na tribini u Janji s Hodžićem i Haračićem, o ljubavi prema domovini govorit će i dr. Sedad Dedić, profesor na Pravnom fakultetu Univerziteta u Zenici.
U razgovoru za Stav postavio je pitanje "zašto smetaju i zašto se neuspješno pokušavaju iskriviti patriotske poruke jednog od heroja odbrane BiH majora Harun ef. Hodžića, autora dvije briljantne knjige o herojima odbrane BiH?"
- Neprijateljima Bosne i raznim kalkulantima smeta svaki Bošnjak koji govori otvoreno i bez straha, ima kičmu i ne moli za pravo na dostojanstvo, podsjeća na prošle zločine i kaže da se to više neće dozvoliti, ne prihvata ulogu žrtve ili podanika! Poruke Harun ef. Hodžića izražavaju ono što mnogi osjećaju, ali ne znaju ili nemaju hrabrosti da to formulišu. I to je ono što stvarno smeta – ne oružje, ne retorika, nego buđenje naroda koji više ne pristaje na šutnju! – ističe Dedić.
U vremenu, nastavlja on dalje, kada se istina relativizira, kada se zločini poriču, a žrtvama zabranjuje glas, svaka jasna i hrabra riječ postaje trn u oku onima koji bi da Bošnjake i dalje vide kao šutljive podanike bez samosvijesti i dostojanstva.
- Zato smeta priča majora i imama Harun ef. Hodžića – konstatuje i dodaje:
- Ne zato što je pozvao na nasilje - jer nije. Ne zato što je vrijeđao druge narode - jer nije. Već zato što je rekao ono što mnogi misle, a malo ko smije izgovoriti: da je ponos, dostojanstvo i spremnost da se brani svim sredstvima vlastita čast i domovina – osnovno ljudsko pravo svakog Bošnjaka i Bošnjakinje.
Smeta im kad Harun ef. Hodžić kaže da svaki bošnjački mladić i djevojka trebaju znati rukovati oružjem - ne da bi napadali, nego da se zločini više nikada ne bi ponovili.
Dedić potcrtava da im smeta, jer upravo ta rečenica ruši njihovu propagandu o "poslušnim Bošnjacima", o narodu koji samo trpi i šuti.
-Smeta im jer podsjeća da ovaj narod nije zaboravio ni Prijedor, ni Srebrenicu, ni Višegrad, ni Ahmiće. Smeta im jer ne mogu podnijeti da se Bošnjaci više ne boje odlučno stati i braniti se protiv zločina i beskompromisno reći – "Nikada više!". Nije sporno kada druge nacije slave vojnu spremnost, obuku i samoodbranu – to se tada zove patriotizam. Ali kada Bošnjak kaže isto, to se naziva "ekstremizmom". Ne zato što jeste, nego zato što im smeta hrabar i svjestan Bošnjak. Bošnjak koji ne moli za pravo na život, nego ga brani – kategoričan je naš sagovornik.

Sedad Dedić
Poručuje da im smeta i što Harun ef. Hodžić ima dvije stvari koje ne praštaju - uniformu i ahmediju.
- On je istovremeno vjernik i vojnik. Moralan i odlučan. I zato predstavlja simbol onoga što oni žele uništiti: bošnjačkog dostojanstva koje ne šuti, ne kleči i ne zaboravlja. Neki se zgražavaju nad njegovom porukom ocu koji svojoj kćerki poklanja pištolj da je niko nikada ne može poniziti. A ne pitaju se - zašto živimo u društvu u kojem otac uopće mora razmišljati na taj način? Zar nije normalno da otac želi zaštititi čast svoje kćeri? Zar nije nenormalno to osuđivati? Bošnjaci imaju pravo - ne samo da žive - nego da žive uspravno. Da budu spremni. Da nikada više ne traže dozvolu za vlastito postojanje. I to je ono što neprijateljima i raznim kalkulantima najviše smeta - Odlučnost, hrabrost, pravednost Bošnjaka da više nikad ne dozvole zločincima ni da se usude da zlo čine! - zaključuje Dedić.
Ovo nije prvi puta da Udruženje veterana Garda Panteri uznemirava povratnike Bošnjake Janje i stvara osjećaj nesigurnosti, te da postavlja ultimatume.
Tako su u maju 2024. godine objavili, pa sa svoje Facebook stranice izbrisali najavu da će organizirati protest u Novoj Janji, kako bi spriječili Bošnjake da kupuju kuće u ovom, kako su ga nazvali, ''srpskom naselju''.
Veterani zloglasnih Pantera, jedinice kojom je komandovao Ljubiša Savić Mauzer, pokušali su u augustu 2021. godine zabraniti pritiscima i zahtjevima "nadležnim organima" da zabrane premijeru filma "Ubijeni prirodnom smrću", Avde Huseinovića. Avdo Huseinović poručio je tada da neće pristati na ultimatume i zabrane niti Mauzerovih Pantera, niti bilo koga i film je premijerno prikazan.
"Pomenuti dokumentarni film ima monstruozno ime, a u samom filmu su monstruozne konstrukcije koje su usmjerene protiv boraca Vojske Republike Srpske u Semberiji i protiv samog Srpskog naroda na ovim prostorima. U filmu se pominje na desetine pa i na stotine ubijenih Bošnjaka sa područja Janje i Bijeljine, pa pitamo producente gdje su grobovi tih navodno ubijenih Bošnjaka, zašto nisu slikali grobove kad su pravili film?" , poručili su tada iz Veterana Pantera, jedinice koja je sarađivala i sa jedinicom ratnog zločinca Željka Ražnatovića Arakana.
Panteri su 2020. godine zatražili uklanjanje zastave s ljiljanima, koja je postavljena ispred Atik džamije u Janji, jer je to za njih "ratna zastava protiv koje su se borili".
Vratili se na svoja ognjišta
Prema procjenama nadležnih institucija, iz Bijeljine i Janje je u periodu 1992.-1995. godina protjerano oko 40.000 Bošnjaka, Roma, Albanaca...
U martu 2024. godine Sud Bosne i Hercegovine izrekao je pravosnažnu presudu kojom su peterica bivših pripadnika policije RS-a osuđena na ukupno 12 godina zatvora, dok su trojica oslobođena optužbi za zločine protiv civilnog stanovništva u Janji od 1992. do 1994. godine.
Za ratni zločin protiv civilnog stanovništva Milan Đokić i Branislav Trišić osuđeni su na po tri, a Zoran Tanasić, Žarko Milanović i Mladen Krajišnik na po dvije godine. Savo Mršić, Milivoje Čobić i Milan Marković oslobođeni su svih optužbi.
Za etničko čišćenje Bijeljine i Janje nikad niko nije odgovarao.
Bošnjaci Janje vratili su se na svoja ognjišta, njih oko 9.000. Često ih uznemiravaju i zastrašuju psovkama islamskih svetosti, ispisivanjem uvredljivih grafita, skrnavljenjem šehidskog spomen obilježja, harema Atik džamije, pucano je i u minaret džamije... sve to podsjeća ih iznova na zločine i napade koje su doživjeli prvih godina povratka. U martu ove godine, mladiće koji su bili u defileu tokom obilježavanja Dana nezavisnosti 1. marta, pozvali su u policiju da daju izjave, što je također unošenje nemira i straha među povratnike Bošnjake.


