Pariz, 15. oktobar 1917. - U ranim jutarnjim satima, na vojnom poligonu u Vincennesu, završena je jedna od najkontroverznijih priča Prvog svjetskog rata. Margaretha Geertruida Zelle, poznatija kao Mata Hari, strijeljana je zbog optužbi za špijunažu u korist Njemačke.
Njena smrt označila je kraj života žene koja je svojim plesovima i šarmom osvojila srca mnogih, ali i izazvala sumnje i kontroverze.
Od egzotične plesačice do špijunke
Rođena 7. augusta 1876. godine u Leeuwardenu, Nizozemska, Margaretha je imala buran život. Nakon nesretnog braka s nizozemskim oficirom Rudolfom MacLeodom, preselila se u Pariz gdje je započela karijeru egzotične plesačice pod imenom Mata Hari, što na malajskom jeziku znači “oko dana”. Njeni provokativni plesovi i egzotični kostimi brzo su je učinili senzacijom u Parizu i širom Evrope.
Međutim, iza zavjese glamura i plesa, Mata Hari je vodila dvostruki život. Tokom Prvog svjetskog rata, njene veze s visokim oficirima i političarima dovele su je u središte špijunskih aktivnosti.
Francuske vlasti su je optužile da je radila kao dvostruka agentica, prikupljajući informacije za Njemačku dok je istovremeno tvrdila da radi za Francusku.
Suđenje i smrt
Suđenje Mata Hari bilo je spektakularno i medijski praćeno. Optužena je da je svojim šarmom i zavodljivošću prikupljala vojne tajne i prenosila ih neprijatelju. Iako su dokazi protiv nje bili tanki i često kontradiktorni, francuski vojni sud ju je proglasio krivom i osudio na smrt.
Na dan strijeljanja, Mata Hari je odbila povez preko očiju i hrabro se suočila s vojnicima koji su je trebali pogubiti. Njena smrt ostavila je mnoga pitanja bez odgovora i stvorila mit o fatalnoj ženi koja je koristila svoje čari za prikupljanje tajni.
Podrška slavnih ličnosti
Jedna od najpoznatijih ličnosti koja je vjerovala u nevinost Mata Hari bio je Pablo Picasso. Slavni španski slikar i kipar, koji je u to vrijeme živio u Parizu, bio je uvjeren da je Mata Hari žrtva političkih intriga i da je nepravedno optužena. Picasso je često govorio o njenoj nevinosti i čak je planirao naslikati njen portret kao simbol nepravde koja joj je nanesena.
Još jedna slavna ličnost koja je stala na njenu stranu bio je Anatole France, poznati francuski pisac i dobitnik Nobelove nagrade za književnost. France je bio glasni kritičar suđenja i vjerovao je da je Mata Hari žrtva šovinizma i političkih manipulacija. U svojim esejima i govorima, France je često isticao nepravdu koja joj je nanesena i pozivao na reviziju njenog slučaja.
Danas, više od stoljeća nakon njene smrti, Mata Hari ostaje simbol zavodljive špijunke i tragične figure. Njena priča inspirisala je brojne knjige, filmove i predstave, a njeno ime postalo je sinonim za femme fatale.
Iako je njena krivica i dalje predmet rasprava, jedno je sigurno: Mata Hari je živjela život pun strasti, misterije i kontroverze, ostavljajući neizbrisiv trag u povijesti.
