Zastupnički dom Federalnog parlamenta, nakon rasprave o svim tačkama dnevnog reda 21. redovne sjednice, glasao je noćas te prihvatio većinom glasova Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona FBiH, koji kao posebno krivično djelo tretira teško ubistvo žena.
- Ovaj prijedlog rezultat je kampanje "Nećemo umirati u tišini", koju je u proteklih 11 mjeseci vodila organizacija Glas žene Bihać - navela je ta asocijacija čije su predstavnice prisustvovale sjednici.
Zastupnica Alma Kratina (DF), također jedna od aktivnih zagovornica zakona ove vrste, kazala je prije glasanja da će njegovo eventualno prihvatanje značiti veliki dan u zaštiti žena i djece od nasilja.
Ovim potezom zakonodavac jasno poručuje da nasilje nad ženama više neće biti tretirano kao "obično" krivično djelo, već posebno teško kršenje zakona koje zaslužuje strožije sankcije, ocijenjeno je.
Prema odobrenim izmjenama, za rodno motivisano ubistvo žene predviđene su kazna zatvora u trajanju od najmanje 10 godina ili dugotrajni zatvor. Kazna će biti dodatno otežana u slučajevima kada je žrtva prethodno zlostavljana, bila u zavisnom odnosu prema počiniocu ili je djelo počinjeno u kontekstu seksualnog nasilja i rodne neravnopravnosti.
U težim slučajevima – poput krivičnih djela protiv ustavnog poretka, trgovine ljudima, seksualnih delikata i nasilja u porodici – zatvorska kazna do godinu dana više se neće moći zamijeniti novčanom. Time se dodatno pooštrava pristup kažnjavanju ovih krivičnih djela.
Osim izmjena krivičnog zakonodavstva, kolokvijalno nazvanim zakonom o femicidu, Zastupnički dom je na sjednici prihvatio noćas većinom glasova i dva zakone sasvim drugačije materije, čiji predlagač je Federalna vlada. Ovi akti oobreni su po hitnom postupku.
Prvi je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o naftnim derivatima čija suština je po riječima federalnog ministra energije, rudarstva i industrije Vedrana Lakića, usklađivanje s odlukom Vijeća ministara BiH odnosno s pooštravanjem kontrole kvaliteta tečnih naftnih goriva. Usklađene su i prekršajne odredbe s odlukom Vijeća ministara, a na osnovu odgovarajuće evropske direktive o smanjenju sadržaja sumpora u tečnim gorivima.
Drugi prihvaćeni akt je Prijedlog zakona o dugu, zaduživanju i garancijama FBiH te je kao razlog za njegovo donošenje predlagač naveo, između ostalog, potrebu inoviranja propisa u ovoj oblasti budući da je sadašnji zakon star već 18 godina.
Zastušnički dom također je prihvatio Prijedlog zakona kojim je propisano administrativno davanje gradskog statusa općini Kiseljak.
Većinu glasova je dobio i Nacrt zakona o gasu u FBiH, a prema obrazloženju predlagača, Federalne vlade, njime su istaknuti i osnovni ciljevi ostvarivanja energetske politike u sektoru prirodnog gasa, među kojima su osiguranje sigurnog snabdijevanja kupaca prirodnim gasom po definisanim standardima kvaliteta i pristupačnim cijenama.
Osim navedenih akata, većinom glasova je na ovoj sjednici odobreno formiranje Odbora za istragu i praćenje sanacije posljedica katastrofalnih poplava i klizišta u FBiH iz oktobra prošle godine.
Nije odobren i predloženi zaključak parlamentarnog Odbora za ekonomsku i finansijsku politiku da Uredbom Vlade o pomoći samostalnim privrednicima i obrtnicima budu obuhvaćene i privatne predškolske ustanove radi očuvanja postojećih radnih mjesta.
Zastupnici su većinom glasova odobrili program rada Doma za 2025. godinu te su upoznati s progrmom ovogodišnjeg rada Federalne vlade.
Ubrzo nakon tih odluka, završena je ova dugotrajna sjednica Doma, koja je počela jutros nešto iza deset sati a okončana 20 minuta prije ponoći.
