Društvo | 02.09.2024.

Japanski recept za dugovječnost

Male ribe, veliki utjecaj: Kako inćuni i sardine mogu produljiti život

Studija objavljena u Public Health Nutrition otkriva da konzumacija malih riba, poput inćuna i sardina, može značajno smanjiti rizik od smrtnosti kod japanskih žena. Analizom gotovo 81.000 osoba otkriveno je da žene koje jedu male ribe jednom do tri puta mjesečno imaju 32% manji rizik od smrti i 28% manji rizik od raka. Oni koji ih jedu tri ili više puta tjedno imaju još veće koristi. Sličan trend je i u Mediteranu, gdje su ove ribe ključni dio prehrane. Male ribe su bogate omega-3 kiselinama, kalcijem i vitaminom D te su manje kontaminirane toksičnim supstancama, što može doprinijeti dugovječnosti i zdravlju.

Autor:  A.Z.

Studija objavljena u časopisu Public Health Nutrition otkrila je značajnu povezanost između redovite konzumacije malih riba (inćuni i sardine) i smanjenja rizika od smrtnosti kod japanskih žena.

Da bi došli do tih zaključaka, autori istraživanja uključili su 80.802 osobe (34.555 muškaraca i 46.247 žena) u dobi od 35 do 69 godina i koristili su upitnike za analizu njihove prehrane tijekom devet godina.

Nakon prilagodbe podataka uzimajući u obzir dob, indeks tjelesne mase, konzumaciju alkohola i naviku pušenja, istraživači su otkrili da su žene koje su jele male ribe jednom do tri puta mjesečno imale 32% manji rizik od smrtnosti svih uzroka i 28% manji rizik od smrti uslijed raka u odnosu na one koje ih nisu redovito konzumirale.

One koje su ih jele tri ili više puta tjedno imale su 31% manji rizik od smrtnosti svih uzroka i 36% manji rizik od smrti uslijed raka.

Podaci su otkrili sličnu tendenciju kod muškaraca, ali povezanost između konzumacije malih riba i smanjenja rizika od smrtnosti nije bila statistički značajna, možda zbog manjeg uzorka ili nesagledanih faktora poput veličine porcija.

Iako je studija ograničena na Japan, glavna autorica Chinatsu Kasahara izjavila je da „rezultati bi mogli biti važni i za druge nacije.”

No, zašto je to tako? Dakle, male ribe, poput sardina, srdelica, inćuna, haringi, srdela i drugih manjih predatora poput skuše, nude mnoge zdravstvene prednosti. Francesco Sofi, profesor na Univerzitetu u Firenci, objašnjava da riba, bez obzira na veličinu, doprinosi našem zdravlju, posebno sistemu cirkulacije. Mali ribe, koje se često konzumiraju u cijelosti uključujući kostur, glavu i rep, pružaju više hranljivih materija u poređenju sa srednjim i velikim ribama.

Omega-3 masne kiseline

Ključni hranjivi sastojci u ovim ribama su omega-3 masne kiseline: alfa-linolenska kiselina (ALA), eikozapentaenska kiselina (EPA) i dokozaheksaenska kiselina (DHA). ALA se nalazi u biljnim izvorima poput sjemena lana i oraha, dok EPA i DHA, koje se prvenstveno nalaze u malim ribama, pružaju najveće zdravstvene benefite.

Istraživanja su pokazala da EPA i DHA igraju ključnu ulogu u zdravlju srca, smanjujući rizik od srčanog udara i kardiovaskularnih bolesti.

Mikronutrijenti i vitamini

Pored omega-3 kiselina, male ribe su bogate kalcijumom, fosforom i vitaminom D, koji su važni za zdravlje kostiju i srca. Ovi mikronutrijenti također mogu imati ulogu u prevenciji raka.

Iako je možda pretenciozno tvrditi da je riba tajna dugovječnosti, populacije koje redovno konzumiraju male ribe, kao što su Japanci i narodi Mediterana, imaju visoku očekivanu dužinu života.

Smanjena kontaminacija

Jedan od razloga za konzumaciju malih riba je njihova manja sposobnost akumulacije toksičnih supstanci. Ekosistemi često trpe zagađenje koje može uzrokovati štetne efekte.

Bioakumulacija se odnosi na proces gdje se toksične supstance nakupljaju u organizmu u višim koncentracijama nego u okolini. Biomagnifikacija je proces gdje se toksične supstance prenose kroz hranidbeni lanac, dosegnuvši najviše koncentracije kod predatora poput tune i sabljarke.

Regulacija i preporuke

Zbog toga je preporučljivo konzumirati ribe s nižih nivoa hranidbenog lanca, kao što su male ribe, jer imaju manju koncentraciju kontaminanata. Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje ograničenje na 2-3 puta sedmično konzumaciju ribe s vrha hranidbenog lanca.

Evropska regulativa (Uredba 2023/915) postavlja maksimalne dozvole za kontaminante u hrani, kao što je količina žive u tunjevini i sabljarki, koja ne smije prelaziti 1 mg/kg. Ovo upućuje na to da je konzumacija malih riba, zbog njihove niže kontaminacije, zdravija opcija.

Služi kao podrška

Nisu vam jasni nalazi? ChatGPT uvodi novu opciju, pomaže sa zdravljem

Tenzije azijskih sila

Kina i Japan vode verbalni rat zbog Tajvana - šta će se sljedeće dogoditi?

Raditi, raditi, raditi

Previše i za japanske standarde, nacija je zabrinuta: Premijerka noću spava samo nekoliko sati, u tri ujutro održava sastanke...

Dugoročna strategija

Trilateralna saradnja Italije, Turske i Libije: Zajednički pristup stabilnosti Mediterana