Francuska, odlučna da bez ustupaka brani svoj sekularni i liberalni model društva nasljednika prosvjetiteljstva, poduzela je hrabar, ali veoma rizičan korak. Njena Nacionalna skupština odobrila je velikom većinom - 347 glasova za, 151 protiv i 65 suzdržanih – prije nekoliko dana zakon usmjeren na borbu protiv „radikalnog islama“ u svim njegovim političkim i društvenim manifestacijama.

Kontroverzna zakonodavna inicijativa, koja sada ide ka Senatu, jedan je od posljednjih velikih pokušaja predsjednika Emmanuela Macrona da ostavi trag u Jelisejskoj palači prije pokušaja pobjede na predsjedničkim izborima sljedeće godine.

Kriminalizacija onoga što se u Francuskoj naziva „islamističkim separatizmom" (pokušaj stvaranja zasebnog društva unutar Francuske, sa svojim pravilima) nosi opasnosti jer je ta zemlja dom vrlo velike muslimanske zajednice, što je rezultat imigracije i kolonijalne baštine. No, s rastom broja muslimana rastao je i pritisak na francusku vlast da poduzme neke korake, što je pojačano nakon napada na satirični list Charlie Hebdo, u januaru 2015.

Neki sociolozi o Francuskoj govore kao o arhipelagu ostrva - tjelesnih i mentalnih - u kojem zajednice žive sve manje međusobno povezane i bez zajedničkih vrijednosti.

U svom dugačkom tekstu od 53 člana, Zakon izričito ne govori o islamizmu ili islamu. Ali, u javnoj raspravi, da. Budući zakon navodi u svojoj izjavi da namjerava "zajamčiti poštivanje republikanskih načela i minimalnih životnih zahtjeva zajedničkih u njegovom demokratskom društvu". U teoriji bi se to trebalo odnositi na bilo koju religiju. U praksi je dizajniran gotovo isključivo za borbu protiv „islamizma“ u mnogim njegovim izvedenicama.

To je priznao i ministar unutarnjih poslova Gérald Darmanin. "Naša je zemlja bolesna od separatizma, a prvi među njima, islamizam, gangrenizira naše nacionalno jedinstvo", rekao je Darmanin, koji je ponovio da je takozvani radikalni islam "neprijateljska ideologija prema načelima i vrijednostima Republike".

Budući zakon proširuje mogućnosti zatvaranja bogomolja i ubrzava postupke za takav korak. Omogućuje i uklanjanje subvencija udruženjima koje propovijedaju fanatične ideje i kontrolu nad donacijama koje dobivaju iz inozemstva. Novi pravni okvir pojačava sekularnu prirodu javnih usluga i obvezu poštivanja neutralnosti službenika i korisnika.

Posebno žele zaštititi učitelje koji su pod velikim pritiskom. Slučaj Samuela Patyja, profesora kojemu je prije nekoliko mjeseci odrubio glavu jedan mladi Čečen, izazvao je bijes i potaknuo je član zakona koji strogo kažnjava čin ukazivanja na nekoga putem društvenih mreža.

Zakon uključuje izričitu zabranu izdavanja testova nevinosti i druge odredbe kako bi se žene zaštitile od arhaičnih praksi ili diskriminatornih običaja. Poligamnom strancu, naprimjer, odbit će se dozvola boravka u Francuskoj.

Svi su svjesni problema i potrebe za pravnim alatima za suzbijanje „islamizma“, iako se strategije razlikuju. Radikalna ljevica smatra da se dio društva, muslimani, stigmatizira, dok desnica i ekstremna desnica vjeruju da Macron i njegova vlada propadaju te da treba identificirati neprijatelja. Neki žale što su, u interesu nediskriminacije muslimana, uvedeni birokratski mehanizmi i restriktivne odredbe koji mogu utjecati na druge religije koje ne predstavljaju prijetnju državnom poretku.