Litijum, poznat kao “bijelo zlato”, postao je ključni element u proizvodnji baterija za električna vozila, pametne telefone i druge tehnologije koje pokreću moderni svijet.

Srbija, sa svojim bogatim nalazištima litijuma, posebno u dolini Jadra, postala je meta interesa velikih svjetskih sila.

Ruski pritisak i američka strategija

Nedavno je ruski predsjednik Vladimir Putin ponudio Srbiji povijesni sporazum koji bi dodatno učvrstio rusko-srpske odnose. Prema izvorima, Putin je naglasio da bi odbijanje ove ponude moglo izazvati skandal ne samo u bilateralnim odnosima, već i unutar same Srbije.

Rusija, koja već ima značajan utjecaj u Srbiji kroz energetski sektor, vidi litijum kao priliku za daljnje jačanje svog prisustva na Balkanu.

S druge strane, Amerika je prepoznala strateški značaj Srbije kao glavnog partnera na Balkanu. U sklopu nove geopolitičke strategije, Amerika je odlučila podržati Srbiju u eksploataciji litijuma, nudeći tehnološku i financijsku pomoć.

Ova odluka dolazi u trenutku kada se Srbija suočava s teškim unutarnjim pritiscima i ekološkim protestima protiv rudarenja litijuma, što režim Aleksandra Vučića stavlja u vrlo nezavidnu poziciju - do te mjere da neki predviđaju da "će završiti kao Milošević".

Represivni aparat koji uključuje da suzbije nezadovoljstvo u narodu, uključivši i propagandnu medijsku mašineriju, neki opisuju kao "sjevernokorejski model".

Posljedice za Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru i Sjevernu Makedoniju

Bosna i Hercegovina, koja se već dugo oslanja na američku podršku za očuvanje svoje teritorijalne cjelovitosti i stabilnosti, mogla bi osjetiti posljedice ovog zaokreta.

Američki fokus na Srbiju mogao bi značiti manje pažnje i resursa za BiH, što bi moglo oslabiti njenu poziciju u regiji. To bi moglo značiti i da Amerika pogoduje "željama" srpske ekspanzionističke politike koja je usmjerena prema Bosni i Hercegovini.

Crna Gora i Sjeverna Makedonija, kao članice NATO-a, također bi mogle osjetiti promjenu u američkoj politici. Dok su ove zemlje do sada uživale snažnu podršku SAD-a, novi fokus na Srbiju mogao bi značiti manje američkog angažmana u njihovim unutrašnjim pitanjima i sigurnosnim izazovima.

Ovo se snažno već manifestiralo i potvrdilo u pitanju pogodovanja američke politike da prosrpska politika preuzme poluge vlasti u Crnoj Gori, a da crnogorski narod, iako je većina, ostane politički obespravljen. 

Kosovo: Najveći gubitnik?

Kosovo, koje se suočava s kontinuiranim napetostima sa Srbijom, moglo bi biti najveći gubitnik u ovoj situaciji.

Američki pritisak na Kosovo da smanji tenzije sa Srbijom i prihvati kompromisna rješenja mogao bi oslabiti kosovsku poziciju u pregovorima i dovesti do daljnjih političkih i sigurnosnih izazova. Za sada premijer Kosova Albin Kurti odolijeva izazovima, ali jasno je da Kosovo više nema onu vrstu protekcije koju je imalo ranije od američke politike. To je posljedično izazvalo i razočarenje kod Kosovara koji su do nedavno Ameriku vidjeli kao svojeg "najvećeg prijatelja".

Ista mantra o bezuvjetnoj podršci Amerike postojala je i među Bošnjacima što se promijenilo nakon što je američki ambasador Murphy direktno sudjelovao u nametanju trojke na vlast u Bosni i Hercegovini i u sadejstvu sa visokim predstavnikom Schmidtom organizirao suspenziju ustava koju mnogi opisuju kao "državni udar". Do nedavno se smatralo da euroatlanske integracije nemaju alternative i takve su stajalište najviše promovirali upravo Bošnjaci. No, u zadnje vrijeme postoje mišljenja da alternativa uvijek postoji, posebno ako se "dokazani prijatelj" pretvorio u otvorenog neprijatelja, bez obzira što neprijateljstvo sakriva iza komičnih floskula o borbi za demokraciju i transprentnu vlast. 

Ekološki izazovi i ekonomski potencijal

Eksploatacija litijuma u Srbiji nije prošla bez kontroverzi. Ekološke organizacije i lokalne zajednice izrazile su zabrinutost zbog potencijalnog utjecaja na okoliš. Protesti protiv rudarenja litijuma postali su česta pojava, a mnogi građani strahuju da bi eksploatacija mogla ugroziti prirodne resurse i zdravlje stanovništva.

Unatoč ekološkim izazovima, litijum predstavlja ogromnu ekonomsku priliku za Srbiju. Predsjednik Aleksandar Vučić naglasio je da bi eksploatacija litijuma mogla donijeti milijarde dolara investicija i značajno poboljšati ekonomsku situaciju u zemlji.

Međutim, Vučić je također svjestan političkih implikacija ove odluke. Dok balansira između ruskog pritiska i američke podrške, Vučić mora donijeti odluku koja će oblikovati budućnost Srbije.

Geopolitičke implikacije

Promjena američke politike prema Srbiji ima dalekosežne geopolitičke implikacije. Dok Amerika nastoji oslabiti ruski utjecaj na Balkanu, ovaj potez bi mogao destabilizirati odnose u regiji. Susjedne zemlje, koje su se oslanjale na američku podršku, sada se suočavaju s neizvjesnom budućnošću i potrebom za prilagodbom novim geopolitičkim realnostima.

Litijum je postao ključni adut u geopolitičkoj igri između Rusije i Amerike na Balkanu. Dok Srbija pokušava iskoristiti svoje bogate resurse za ekonomski razvoj, suočava se s izazovima ekoloških protesta i političkih pritisaka.

Odluka Srbije da postane glavni partner Amerike mogla bi imati dalekosežne posljedice, ne samo za regionalnu stabilnost, već i za globalne geopolitičke odnose. U ovom složenom kontekstu, litijum ostaje ključni faktor koji će oblikovati budućnost Srbije i njen položaj na međunarodnoj sceni.