U razgovoru za Fenu, istakao je da je 1. mart 1992. kruna bh. historije i potvrda njene hiljadugodišnje postojanosti, te da ga je važno posmatrati u kontekstu tog vremena.
Lisica smatra da je uvođenjem demokratije u tadašnjoj Jugoslaviji u BiH postalo jasnije u kakvoj se situaciji SFRJ nalazi, te je tadašnji predsjednik Predsjedništva RBiH Alija Izetbegović pokušavao da pronađe izlaz i novonastalih okolnosti.
- On je s tadašnjim predsjednikom Makedonije Kirom Glogorovim pokušao da očuva Jugoslaviju po principu asimetrične federacije, ali je nakon izlaska dijela republika iz SFRJ postalo jasno kojim će putem krenuti i BiH - rekao je Lisica.
Dodao je da nakon što je SDS osnovao Skupštinu srpskog naroda, u BiH bilo jasno da BiH mora organizovati referendum na kojem će građani odlučiti kojim putem žele krenuti.
Lisica je naglasio da je tadašnja Evropska zajednica odobrila održavanje referenduma, a da je Bugarska i prije njegovog održavanja priznala BiH kao nezavisnu državu.
- SDS je i tokom i nakon referenduma pokušao na sve načine sabotirati te aktivnosti, ali su uprkos tome sve svjetske sile u aprilu 1992. priznale nezavisnost BiH - kazao je Lisica.
Potcrtao je da je prijem u UN u maju 1992. bio potvrda da je put BiH bio ispravan, ali je, bez obzira na to sve, do 1995. ono što je bilo ostvareno demokratskim putem trebalo braniti na frontu.
- Bosna i Hercegovina je i danas nezavisna država, iako je upitno koliko je funkcionalna, ali je 1. mart veliki događaj za sve Bosance i Hercegovce u smislu državnosti koja se spominje još u djelima bizantskog cara Konstantina Porfirogeneta - poručio je Lisica.
