Nužno je prestati s opasnim i retrogradnim politikama koje narušavaju odnose Bosne i Hercegovine sa susjednim zemljama, mišljenja je magistar historije, istraživača u oblasti regionalnih političkih odnosa, međunarodnih politika i dijaspornih zajednica Admir Lisice.

Lisica se u razgovoru za Anadolu Agency (AA) osvrnuo na nedavnu posjetu predsjednika Turkiye Recepa Tayyipa Erdogana Balkanu, odnosno Bosni i Hercegovini, Srbiji i Hrvatskoj, o čemu su izvijestili i brojni regionalni i svjetski mediji.

“Kada je riječ konkretno o Bosni i Hercegovini, vidjeli smo da je to bila još jedna nova posjeta prijatelja BiH”, istakao je Lisica.

Podsjetio je kako diplomatski odnosi Turkiye i BiH traju tri decenije, a upravo je ta zemlja i prije referenduma, prepoznala da BiH treba nastaviti svoj put kao nezavisna država. Tradicija dobrih odnosa i podrške, ističe je Lisica, traje i danas.

”U kontekstu regiona, posjeta u Srbiji je također dobro prihvaćena i kao što smo mogli vidjeti, da je Turska prisutna na tržištu Srbije itekako. Kada je riječ o Hrvatskoj, u fokusu je bio svakako taj sastanak između predsjednika dviju država (Hrvatske Zorana, op.a.) Milanovića i Erdogana. Erdogan je državnički tu rekao da se neće složiti sa bilo kakvim ustupcima u kontekstu Izbornog zakona ili nametanjima koja su bila najavljena, onda je Milanović ustvrdio da, iako se po mnogo čemu slaže s predsjednikom Turske, o tome se ne slaže“, kazao je Lisica.

Smatra da je Erdogan na taj način odlučno poručio da će podržati Bosnu i Hercegovinu u kontekstu Izbornog zakona i tome slično.

“Ono što možemo naglasiti jeste da Turska nema otvorenih pitanja ni sa Srbijom, ni sa BiH, ni Hrvatskom. Ona je prisutna kroz svoje investicije na ovom području i nadamo se da će posebno u kontekstu Bosne i Hercegovine to nastaviti i u narednom periodu”, rekao je Lisica.

Komentarisao je i Erdoganovu izjavu u vezi s Dejtonskim mirovnim sporazumom ističući da se predsjednik Turkiye referirao u tom kontekstu i na period njegovog susreta s predsjednikom Republike Bosne i Hercegovine Alijom Izetbegovićem kada su razgovarali upravo o Dejtonskom mirovnom sporazumu.

“On je istakao ulogu tadašnjeg rukovodstva Republike Bosne i Hercegovine da su oni tu dovedeni pred ‘svršen čin’, nisu imali priliku ustvari da odbiju taj jedan nepravedan sporazum u tom trenutku. Erdogan je detektirao da je to ustvari izvor svih problema i nadam se da u budućnosti, ukoliko bude došao trenutak da se i promijeni taj Dejtonski sporazum, kojem se mi u BiH nadamo da će doći, da će Turska imati tu ozbiljnu ulogu i da će svoj autoritet na međunarodnoj sceni iskoristiti u kontekstu toga da građani BiH dobiju uređenje koje zaslužuju, a koje trenutno, nažalost nije na sceni“, naglašava Lisica.

– Jačanje ekonomske saradnje BiH i Turkiye –

Podaci Centralne banke Bosne i Hercegovine (CBBiH) o direktnim stranim investicijama pokazuju kako je u pogledu geografskog rasporeda, najviše priliva investicija tokom 2021. godine bilo iz Švicarske (210,8 miliona KM), a onda iz Turkiye (147 miliona KM) i Velike Britanije (126,1 milion KM).

Upravo ekonomska saradnja i investiranje bili su jedna od najvažnijih tema o kojima se razgovaralo tokom Erdoganove posjete. Turski predsjednik se sastao i s privrednicima s kojima je razgovarao u potencijalnim koracima u tom pogledu i investiranju u BiH.

”Drago mi je da je Turska prisutna na ovom tržištu. Mi ne trebamo zaboraviti ni da Turska i kroz druge i humanitarne aktivnosti pomaže BiH. Možemo navesti ulaganja (Turske agencije za koordinaciju i saradnju, op.a.) TIKA-e u obnovu primjerice vakufskih objekata u BiH, džamija i drugih objekata. Od završetka rata do danas, Turska ovdje otvara obrazovne institucije, prisutna je itekako. Međutim, ako gledamo širu sliku, sve nas raduje da je u tom ekonomskom aspektu Turska sve više prisutna u BiH. Nadamo se da će se i ova posjeta odraziti u tom kontekstu na nova ulaganja, da će privrednici u Turskoj vidjeti da je BiH ‘sigurna zona’ za ulaganje”, kazao je Lisica.

Istakao je kako je Federacija BiH, itekako potentno područje za investiranje. Nada se i da će turski privrednici u narednom periodu pokazati i veće interesovanje za ulaganja.

“Kada je riječ općenito o vezama Turske i BiH, raduje nas i najava turskog predsjednika da će građani BiH i Turske jedni kod drugih u narednom periodu moći dolaziti samo uz lične karte i to je samo još jedan dokaz prijateljskih odnosa ove dvije države koje samo napreduju“, naveo je Lisica.

Vjeruje kako bi to olakšalo i procese investiranja.

– Prestati s politikama koje narušavaju dobrosusjedske odnose –

Izbori u BiH bit će održani 2. oktobra 2022. godine, a nedavno su predsjednici Hrvatske Milanović i Srbije Aleksandar Vučić boravili u nezvaničnim posjetama BiH tokom kojih su poslane poruke koje su uznemirile dio javnosti.

“Mi smo vidjeli prethodnih dana da je Milanović jednom svojom izjavom opet ‘uzburkao duhove’ posebno u predizbornom periodu u BiH. Njegovo negiranje genocida (počinjenog u Srebrenici 1995. godine, op.a) je itekako opasno, opasna poruka građanima Bosne i Hercegovine, svima onima koji žele u konačnici suživot. Milanović nastavlja sa svojom retorikom koja je izuzetno retrogradna i posebno njegovo miješanje u unutrašnje stvari BiH, vidjeli smo na ovom primjeru kada hrvatske vlasti nastoje da u BiH instaliraju određeni broj hrvatskih vojnika u EUFOR misiji, što je izuzetno nepoželjno, zbog uloge Hrvatske tokom agresije na BiH. To su izuzetno ozbiljne poruke i nadamo se da će se prestati s njima ukoliko želimo dobrosusjedske odnose između BiH i Hrvatske, ali prije svega između dva prijateljska naroda, Bošnjaka i Hrvata“, istakao je Lisica.

Osvrnuo se i na posjetu Vučića Bijeljini, u BiH, i poruke koje su poslane tom prilikom.

“Općenito, Aleksandar Vučić i svi njegovi sljedbenici u stranci, a tako da kažem i vlasti, dijele isto mišljenje. Oni entitet Republika Srpska gledaju kao ‘svoj’“, smatra Lisica.

Dodao je da ne spori da tu živi veliki broj Srba, kao što i u Sandžaku živi veliki broj Bošnjaka, ali da se treba susresti s činjenicama i realnošću da je Republika srpska unutar BiH, kao što je Sandžak unutar Republike Srbije i Republike Crne Gore.

Smatra kako su poželjne sve veze koje unapređuju život stanovnika.

“Međutim, najave da Vučić dolazi na svoje u Bijeljinu, da su Srbija i Srpska jedno – su itekako opasne. To su nezvanične posjete koje nemaju međunarodni karakter. Izuzetno su opasne u predizbornom periodu i naravno rade o tome da se kroz populizam stanovnici privole za neku političku opciju, što opet samo ide u prilog liderima određenih političkih partija u ovom kontekstu (članu Predsjedništva BiH, op.a.) Miloradu Dodiku. Nadamo se da će Aleksandar Vučić shvatiti da ne treba da bude ničiji privezak ovdje u BiH i da ne treba nasjedati na populizam određenih političkih stranaka jer on ima dovoljno problema u svojoj državi koje treba rješavati bez da se upliće u neke unutrašnje stvari u BiH“, kazao je Lisica.

Komentarisao je i nedavnu izjavu Dodika o nemogućnosti suživota u Bosni i Hercegovini.

Lisica je podsjetio kako stoljećima katolici, pravoslavci, Jevreji i muslimani žive zajedno na ovim prostorima. Za primjer je dao i osmanski period kada je BiH bila poznata po tom suživotu.

“Samo jedan slučaj, da u Sarajevu, Jevreji koji su dolazili iz Španije nisu bili stacionirani u getima, već su bili ravnopravni s ostalim stanovnicima“, kazao je Lisica.

Podsjetio je i kako su od 1941. do 1945. godine mnogi Bošnjaci rizikovali svoje živote i odlazili u logore Jasenovac rizikujući svoje živote da bi sačuvali komšije Srbe.

”Od 1992. do 1995. godine, posebno Sarajevo je poznato po tome da su sačuvali druge i drugačije, svoje komšije Srbe i Hrvate, da se ovdje bogomolje drugih i drugačijih nisu rušile. Tako da to (Dodikova izjava, op.a.) ne stoji. BiH je takva kakva jeste, to je multietnička zemlja i to je po sebi bogatstvo. Dodikove izjave idu tim fonom, tog rasta desnog populizma u Evropi. Vidjeli smo da je trend širom Evrope da desničari dolaze na vlast, svojom radikalnom ideologijom plaše glasače koji im daju podršku. Dodik nastavlja sa svojom retrogradnom politikom koja graniči sa fašizmom, koja je nepoželjna i ja se nadam da će toj i takvim politikama biti kraj nakon 2. oktobra“, zaključio je Lisica.