Dok su jedni bili zaokupljeni naslađivanjem, drugi u nevjerici pratili izricanje presude u predmetu “Respiratori”, premijer Federacije Bosne i Hercegovine, umjesto u Sudu BiH, bio je u svome uredu i radio ono što najbolje radi posljednjih sedam godina – činio Federaciju Bosne i Hercegovine boljim mjestom za život. A skoro potpuno nezapaženo prošla je vijest da je baš taj dan povećao penzije u Federaciji BiH.

Tokom prva tri mjeseca ove godine penzije u Federaciji BiH povećane su za 16,25 posto. Narod kaže, na dobro se lahko navići, pa se, čini se, povećanje penzija, plata, broja zaposlenih, općenito poboljšanje kvaliteta života podrazumijeva. Prije desetak godina penzioneri su sa zebnjom čekali peti dan u mjesecu, nikada nije bilo sigurno da će penzije biti isplaćene, ili barem da će biti isplaćene za sve korisnike. Preuzimanjem Vlade FBiH Fadil Novalić je obećao da penzije nikada neće kasniti, i nisu kasnile. A nisu ni male kakve su bile. Recimo, 2014. godine najniža penzija u Federaciji Bosne i Hercegovine isplaćena je u iznosu 266 maraka, a prosječna penzija 364,90 maraka.

Početkom ovoga mjeseca penzioneri u Federaciji BiH, oni koji primaju najnižu penziju, dobili su iznos od 495,12 maraka, dok je prosječna penzija iznosila 620,53 marke. Za osam godina najniža penzija porasla je za nevjerovatnih 86 posto, dok je prosječna penzija porasla za 70 posto.

Ako se ovo i dalje podrazumijeva, poređenja su uvijek dobra jer daju širu sliku. U “boljem dijelu BiH”, kako Milorad Dodik voli govoriti o entitetu Republika srpska, najniža penzija iznosi 275,29 maraka, dok je prosječna penzija 539,46 maraka. Prosječna penzija je, prema ovim podacima, u Federaciji BiH viša za 15 posto, dok je najniža penzija u FBiH viša za 80 posto. Za ilustraciju, 2014. godine u entitetu Republika srpska najniža penzija iznosila je 166 maraka i za osam godina povećana je za 65 posto, dok je prosječna penzija iznosila 331 marku i povećana je 62 posto.

Istovremeno, prosječna penzija u Republici Srbiji, gdje su penzije od početka godine povećane za 20 posto, danas iznosi 630 maraka. Najniže penzije u Srbiji su porodične penzije za osiguranike iz poljoprivrednih djelatnosti i iznose 201 marku.

Penzije u Hrvatskoj

Prosječna penzija u Hrvatskoj za februar ove godine iznosila je 624 eura (1.220 maraka), dok je najniža penzija u ovoj državi bila 293 eura (573 marke). Prema ovim podacima, najniža penzija u Hrvatskoj viša je za samo 15 posto nego u Federaciji BiH, dok je prosječna penzija viša za 96 posto.

Prema statističkim podacima za 2022. godinu, u entitetu Republika srpska 329.000 zaposlenih uplaćivalo je doprinose u Fond PIO, iz kojeg su isplaćivane penzije za 276.000 penzionera. Omjer je, prema statističkim podacima, 1,19 radnika na jednog penzionera. Podaci pokazuju da godišnje zaposleni u entitetu Rs u budžet po osnovu doprinosa za PIO uplate 1,17 milijardi maraka.

U Federaciji Bosne i Hercegovine martovsku penziju primilo je 433.004 penzionera, a za njihove penzije godišnje se iz budžeta ovoga entiteta isplati više od dvije milijarde maraka. Doprinose za PIO prošle godine uplaćivalo je 538.312 zaposlenih i oni su u budžet uplatili 2,4 milijarde maraka.

Spomenimo još i to, kada već poredimo statističke podatke, bruto domaći proizvod (BDP) Federacije Bosne i Hercegovine prošle godine iznosio je 28,62 milijarde maraka, dok je u isto vrijeme bruto domaći proizvod entiteta Republika srpska bio upola manji – 14,24 milijarde maraka.

Bez obzira na ove podatke, Milorad Dodik i dalje tvrdi da je “Republika srpska po svemu stabilnija od Federacije BiH”. Doduše, razumljivo je da on svome nepismenom i neinformiranom puku može prodavati maglu, ali podaci ne lažu.

Osim ovih ekonomskih podataka, za Dodika i Republiku srpsku poražavajući su i demografski podaci. Možda su još i bolniji nego visina penzija.

Naime, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, u Republici srpskoj je u prošloj godini rođena 8.381 beba, dok je istovremeno broj preminulih osoba bio 15.992, što znači da je broj umrlih u odnosu na broj rođenih bio veći za 7.611. Evidentno je da je broj rođenih i broj umrlih u 2022. godini manji u odnosu na prethodne godine.

Zastrašujuća statistika

To potkrepljuju sljedeće činjenice, a one kažu da je 2021. godine u Rs-u rođeno 9.274 djece, ali je broj umrlih bio čak 19.002. Godinu ranije (2020), entitet Republika srpska je bio bogatiji za 9.161 bebu, ali je ostao bez 16.582 građana. Godine 2019. u Republici srpskoj rođene su 9.274 bebe, a broj preminulih bio je 15.081. Najviše djece u posljednjih šest godina rođeno je 2018. godine – 9.568, dok je umrlih, prema zvaničnim podacima, bilo 14.763. Slični podaci su i u 2017. godini, u kojoj je Republika srpska bila bogatija za 9.339 beba, ali je ostala bez 14.663 svoja stanovnika.

Ono što je ključno u navedenom jeste činjenica da u periodu od 2017. do 2022. godina Republika srpska nijednom nije imala 10.000 rođenih, dok je broj umrlih u 2021. godini prvi put u bio veći od 19.000, ali se to povećanje može pripisati pandemiji korona virusa.

U Federaciji Bosne i Hercegovine tokom 2022. godine, pokazuju podaci Federalnog zavoda za statistiku, umrlo je 22.431 osoba, do je u istom vremenskom periodu rođeno 16.139 osoba, te je Federacija BiH imala negativan prirodni priraštaj – 6.361.

Iako i jedan i drugi entitet imaju negativan prirodni priraštaj, podaci ukazuju na to da su negativni trendovi mnogo jače izraženi u entitetu Republika srpska nego u Federaciji BiH.

Kako god da se pogleda, Federacija Bosne i Hercegovine je “zapad” za Republiku srpsku. Ipak, treba imati u vidu da se teži jedinstvenom tržištu Bosne i Hercegovine, koje funkcionira u smislu jedne valute, poreza na dodanu vrijednost, slobode prometa i slobode kretanja... Entiteti jedan drugome ne bi trebali biti konkurencija, više bi trebali biti podrška, barem u teoriji.