Za francuskog ministra vojske Sébastiena Lecornua, iza tehnologije stoji "utjecaj, soft power". Prodaja dvanaest borbenih aviona Rafale Srbiji, koja je zaključena u četvrtak navečer u Beogradu, doprinijet će "učvršćivanju", kako kažu u današnjem Le Figarou, „ove ključne zemlje Balkana unutar Evropske unije“. Nisu se pritom pitali od koga će se Srbija braniti, ili još bolje, koga će napadati s obzirom na njihove očite pretenzije prije svega prema Bosni i Hercegovini. I Izrael se vrlo uspješno brani zapadnom vojnom tehnologijom protiv palestinskih civila. Svaki dan iz neodoljivih apetita za odbranom cionisti pobiju na desetine palestinske djece.
No, da se ratnom avijacijom Srbi učvrste u Evropi to je glavni geostrateški interes koji je istakao Emmanuel Macron prilikom potpisivanja ugovora u prisustvu svog srpskog kolege Aleksandra Vučića. "Mjesto Srbije je u Evropi", naglasio je predsjednik Republike. "Izbor aviona Rafale od strane Srbije je jasan izbor dugoročne alijanse između naših dviju zemalja unutar snažnije i suverenije Evrope", izjavio je on, ali nije ostalo jasno hoće li agresivni Srbi u Evropu putovati na Rafalima preko Bosne i Hercegovine ili će možda Vučić demonstrirati nadzvučne francuske tehnologije tako što će probijati zvučni zid iznad Novog Pazara. Ne bi mu bilo prvi put. Neka znaju Sandžaklije kako bubnjići reagiraju na srpski avio-zvuk s francuskim frekvencijama dok sanjaju evropski san od slobodi.
Ugovor koji su potpisali generalni direktor Dassault Aviation-a, Éric Trappier, i srpski ministar odbrane, Bratislav Gašić, odnosi se na isporuku dvanaest novih aviona u standardu F4.1 do 2028-2029. godine, od kojih su devet jednosjeda i tri dvosjeda. Srbija tako postaje četvrta zemlja u Evropi koja se oprema francuskim višenamjenskim borbenim avionima - i treća na Balkanu, nakon Grčke i Hrvatske.
"Ovo pokazuje snažnu političku volju Francuske da se uključi u ovu regiju", ističe Éric Trappier. Šta bi pak to trebalo značiti? Neko bi mogao pritom zapitati: „Je l' to znači da ako Srbi napadnu Hrvatsku Rafalima onda će se Hrvati braniti – čime drugim nego Rafalima. U svemu tome će ovi šanjsonjeri iz Pariza zaraditi na rezervnim dijelovima.“ A šta će biti sa Bosnom, treba dodatno upitati. „E, to je posebni slučaj. U dobroj tradiciji srpsko-hrvatskih ratovanja, kada završe međusobno, mogu zajedno napasti Bosnu. Čime – Rafalima. Šansonjeri bi opet mogli zaraditi. Prodajom Bosni sistema za rušenje Rafala. Naravno, zna Francuska da se svako ima pravo braniti protiv Rafala. Uz svaki otrov ponudiš i serum. Zaradiš i na jednom i na drugom. No, za Bošnjake muslimane, ako pitate Francuze, bilo bi dostatno da im pošalju i humanitarno brašno pred datum isteka valjanosti“, bio bi realan odgovor.
"Radujemo se što dočekujemo ovog novog klijenta, koji ranije nikada nije kupovao avione od Dassault-a. To je rezultat kombinacije političke volje dvaju predsjednika i izuzetnih kvaliteta aviona, koje su svuda dokazale svoju vrijednost", dodali su presretni Francuzi.
Zeleno svjetlo francuskih vlasti za ovu prodaju došlo je nakon rasprava na najvišem nivou, s obzirom na to da Srbiju smatraju bliskom Rusiji i Kini. Beograd posebno odbija primijeniti zapadne sankcije protiv Moskve, dok istovremeno prodaje artiljerijsku municiju Ukrajini. Srbija je također zemlja koja je najviše angažirana u Evropi u strateškom partnerstvu s Pekingom; kineski predsjednik Xi Jinping posjetio je Srbiju u maju ove godine nakon svoje posjete Parizu.
"Zašto ne bismo slavili kada je partnerstvo s Francuskom izvanredno?", upitao je Emmanuel Macron na konferenciji za novinare u četvrtak navečer u Beogradu. Aleksandar Vučić je odgovorio: "Mi nismo ruski špijuni s ciljem transfera tehnologije. Plaćamo ovaj ugovor novcem srpskih poreznih obveznika." Dodao je: "Ponosan sam na srpsku vanjsku politiku. Znam da bi Emmanuel (Macron) volio da uvedemo sankcije Rusiji (…). Ali nismo to učinili i nismo zbog toga posramljeni."
Francuska s interesom prati balansirajući čin srpskog predsjednika između različitih partnera, i na istoku i na zapadu. "Srbija je velika zemlja koja treba zaštititi svoj suverenitet i koja nastoji diversificirati svoje partnerstva", naglašava ministar vojske Sébastien Lecornu. "Ovo nije prvi put da nacije koje odbijaju potpuno poravnanje s blokovima biraju Francusku. Ovdje je to još značajnije jer je riječ o slavenskoj zemlji, historijski bliskoj Rusiji. Današnja odluka pokazuje da srpski lideri žele učvrstiti svoju vezu s Evropom, a to je također u našem interesu u pogledu sigurnosti", rekao je dok mu se u očima caklilo par milijardi eura koje će im Srbi iskeširati da budu jaki i u zraku, jer to su, kako sami ističu, svakako već i na kopnu.
Francuska strana ističe da kupovina sofisticirane opreme poput borbenih aviona, podmornica ili ratnih brodova uključuje dugoročno partnerstvo - obuku, operabilnost, održavanje - što stvara "intimnost", kaže Sébastien Lecornu. Na primjer, Grčka učestvuje, od kupovine francuskih fregata 2021. godine, u zaštiti nosača aviona Charles de Gaulle kada njegova pomorska grupa patrolira Mediteranom. "Nakon prodaje oružja, postoji utjecaj, soft power", naglašava ministar vojske.
Odnosno, ako bi Srbija nekoga napala, to bi značilo da automatski postaji „intimni“ sa Francuzima.
"Vidim ovaj ugovor u pozitivnom svjetlu iz tri razloga", analizira zastupnik LR Jean-Louis Thiériot, potpredsjednik komisije za nacionalnu odbranu. "Omogućava Francuskoj da ponovno uspostavi prisustvo na Balkanu, nestabilnoj regiji, nudi priliku za obnovu savezništva s historijskim saveznikom i prilično čvrsto ukotvljuje Srbiju u zapadni tabor." Njegova "tačka opreza" odnosi se na rizike od krađe tehnologije, ali podsjeća da ovu vrstu prodaje moraju odobriti Međuresorna komisija za proučavanje izvoza ratne opreme (CIEEMG) i Generalna direkcija za naoružanje (DGA). Industrijalci su također poznati po svojoj budnosti. "Niko zapravo nije sposoban za obrnuti inženjering", kaže jedan stručnjak.
U Srbiji, debata se manje odnosi na "stratešku promjenu" koju pozdravlja Pariz, a više na navodnu želju Aleksandra Vučića da kupi naklonost Elizejske palate i evropskih lidera prema njegovim kršenjima demokratije i vladavine prava. Izbori održani prije osam mjeseci bili su obilježeni nepravilnostima, prema OCDE-u i Evropskom parlamentu, a trenutno u zemlji traje narodni bunt protiv eksploatacije rezervi litija - projekta koji je u julu podržao njemački kancelar Olaf Scholz, koji je specijalno došao u Beograd.
Kandidat za članstvo u Evropskoj uniji, Srbija je vrlo malo napredovala u procesu pridruživanja, uglavnom zbog blokade oko Kosova, čiju nezavisnost Beograd ne priznaje. Jedino u čemu napreduju svakog dana i u svakom pogledu jesu Dodikova obećanja da će prisajediniti Rs sa Srbijom. "Mjesto Srbije je u Evropskoj uniji, ona ima važnu ulogu koju može igrati kao primjer i podsticaj za cijelu regiju", istakao je Emmanuel Macron, obećavajući "podršku svim naporima za konsolidaciju (...) ekonomskih reformi, poboljšanja života i vladavine prava".
