Libija gubi desetine miliona dolara dnevno zbog zatvaranja svojih naftnih postrojenja, dok su globalne cijene najviše u posljednjih nekoliko godina, rekao je ministar nafte te zemlje.

Demonstranti su posljednjih sedmica blokirali naftna postrojenja zbog spora između suparničkih političkih frakcija. Sjevernoafrička zemlja od sedam miliona ljudi opustošena je nestabilnošću i sukobima od svrgavanja diktatora Muammara Gaddafija 2011. godine.

"Proizvodnja je pala za oko 600.000 barela dnevno", što je otprilike polovina, rekao je ministar nafte i plina Mohammed Oun. "Računajući prodajnu cijenu od 100 dolara po barelu, gubici su najmanje 60 miliona dolara dnevno", rekao je.

Taj potez znači da Libija nije bila u stanju u potpunosti iskoristiti rast cijena sirove nafte otkako je ruska agresija na Ukrajinu izazvala probleme sa opskrbom na tržištu.

Krajem februara cijena Brenta skočila je na 14-godišnji maksimum od 140 dolara po barelu, iako je od tada pala. U petak se američka referentna nafta West Texas Intermediate trgovala iznad 106 dolara po barelu. Cijena nafte tipa Brent premašila je 109 dolara po barelu.

Zatvaranje u Libiji uslijedilo je nakon odabira novog premijera Fathija Bashaghe u februaru od strane libijskog parlamenta sa sjedištem na istoku, što je direktni izazov privremenom premijeru sa sjedištem u Tripoliju Abdulu Hamidu al-Dbeibahu.

Dbeibah je odbio prepustiti vlast Bashaghi, bivšem ministru unutrašnjih poslova u libijskoj vladi koju su ranije priznali UN. Zastoj dolazi nakon što Libija nije uspjela održati dugo očekivane predsjedničke izbore u decembtu usred političkih sukoba i svađa oko izbornih zakona.

Zatvaranje nekoliko naftnih postrojenja u zemlji zbog političkih razlika nije novost, a libijski zvaničnici i analitičari za nedavnu blokadu okrivljuju snage povezane sa zapovjednikom na istoku zemlje Khalifom Haftarom, koji podržava Bashaghu.

Haftar, kojeg podržava Rusija, vodio je neuspjelu ofenzivu 2019-20. za zauzimanje glavnog grada Tripolija. Njegove milicije i dalje vladaju na većem dijelu istoka Libije, gdje se nalazi većina naftnih postrojenja.

Libija se nalazi na najvećim poznatim rezervama nafte u Africi. Prije pobune 2011. njena proizvodnja nafte bila je između 1,5 miliona i 1,6 miliona barela dnevno (bpd). Od početka sukoba, proizvodnja je padala a nekoliko je puta obustavljena u posljednjem desetljeću. "Zatvaranja utiču na naftnu infrastrukturu, posebno na naftovode, štete ugledu Libije i dovode do gubitka povjerenja na međunarodnom tržištu", rekao je Oun. "Kada kupcu isporučite određenu količinu, a sljedeći dan ne možete, Libija gubi svoje mjesto" na tom tržištu, dodao je.